Login za korisnike

Hamletpersona

Shakespeareovu Hamletu pridodana je Bergmanova Persona da bi se istražila pozicija glumca i odnos stvarnosti i fikcije u teatru.

***

Projekt mladog redatelja Darija Harjačeka zamišljen je kao prvi dio slagalice koja bi se bavila istraživanjem pojedinih aspekta Shakespeareova Hamleta. Nesretnom danskom kraljeviću Harjaček pridružuje dvije Šveđanke, glumicu Elisabet i medicinsku sestru Almu,  koje u Bergmanovom filmu Persona (1966.), unutar zidova ludince, razvijaju kompleksan odnos.

Nit poveznica bardove drame i filmskog  remek-djela je problematiziranje pozicije glumca, to jest sposobnosti i želja glumca da glumi. Što se događa u trenutku kada se glumac odriče svoje pozicije iz koje može manipulirati stvarnost? Postoji li takva pozicija u kojoj glumac može biti istinit i je li i takvo razgolićavanje iluzije samo po sebi jedan oblik manipulacije?

U Hamletu je jedan od motiva dolazak glumačke družine, a Hamlet vjeruje da će mu glumci pomoći razotkriti istinu tako da će onima koji tu istinu skrivaju predočiti njenu sliku (situacija koju naziva Mišolovkom).

Elisabeth Vogler, glumica koju u Bergmanovu filmu portretira Liv Ullman, odlučuje ne sudjelovati u životu oko sebe, prekidajući komunikaciju sa svijetom nakon što je u kazalištu odigrala ulogu Elektre. Ona to čini (ili bolje reći ne čini) zato jer joj se svaka gesta čini lažna, zato jer samo kroz šutnju i pasivnost vidi mogućnost življenja u istini.

'Persona' je svojevrsni filmski ekvivalent antiteatra, koji se pedesetih pojavio u teatarskim poetikama Becketta i Ionesca. Slično kao što Bergman strukturom svojeg filma želi pobjeći iz filma samog, pokušavajući film postaviti kao središnji subjekt zanimanja, tako i Harjačekov dramski hibrid  pokušava doprijeti do istine teatra, do točke gdje glumci ulaze u začarani krug stvarnosti i fikcije,  tamo gdje  drama, gluma i igra ne uspijevaju biti ništa drugo do integralni oblik stvarnosti.

Dario Harjaček rođen je 1979. godine u Beču. Završio je studij komparativne književnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a kazališnu režiju i radiofoniju diplomirao je 2006. godine na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je desetak kazališnih predstava u Zagrebu, Varaždinu, Motovunu i Rijeci.

autorski tim
Ingmar Bergmanautor predloška
William Shakespeareautor predloška
Dario Harjačekautor teksta

izvođači
Nadežda Perišić - Radović
Suzana Nikolić
Urša Raukar

  • oBJAŠNJENJE U.RAUKAR; U RAZGOVORU SA N .GOVEDIC(U VEZI PREDSTAVE HAMLET PERSONA-ŠTO JE NJENA ZADAĆA KAO GLUMICE?? JE ODLIČNO I RAZUMLJIVO)UOPĆE IDEJA DA SE RADI TAJ PROJEKT JE ZANIMLJIVA(j:matkovic)

  • aŠTO SE DOGAĐA KAD SE GLUMAC ODRIČE SVOJE POZICIJE DA MANIPULIRA STVARNOŠĆU)POSTOJI JEDAN NASLOV -MORNAR KOJI JE IZNEVJERIO MORE(MIŠIMA)TAKO JE I GLUMAC IZNEVJERIO SVOJE ZVANJE(PIŠEM ISKUSTVENO….)

  • glumac se može odreći,ali i biti okolnostima doveden da se odrekne(svog zvanja).Krivo sam gore navela(naime Urša,te riječi-po pisanom izgovara sa scene u okviru predstave:::…. )isprie na brzopletom pis.

  • Glumac i te kako može biti doveden u situaciju da zaćuti -Recimo glumac koji je malo igrao bio je Sven Lasta, pa U. Kojadinović(koji je bio sjajan glumac!! ima raznih slučajeva,,,,

  • Kazalište je ipak mjesto koje glumca drži(ako igra živim)Snimanje traje pa prestane(glumačke odluke su priče za sebe)naravno da se događaju i lomovi unutar OSOBE etc etc

  • Snimanje traje pa prestane,pa opet ispočetka )samo se sve to mora pojmiti na vrijeme i odlučiti što i gdje, da se radi(u vremenu nakon ADU).ili mijenjati zvanje…(kao što su mnogi i činili)…

  • knjižnica-mislim da je ovaj themat-vrlo- aktualan(ovih dana je jedan VRLO poznat glumac!!(koji se je Naigrao u TEATRU) izjavio da jer mu nedostaje scena i teatar nastupa u Glzbenim numerama -sa glazbenicima,radi scenske kondicije)

  • + su SVI oni glumci i glumice koji su počeli pisati recimo J Puljizavic(po zvanju glumac) je bio kritičar tj pisao je prikaze predstava,kao i Tunjić……

  • +( svi oni GLUMCI,koji su negdje nestali)…a u ovom gore tekstu je zanimljiv i onaj dio -,koji kaže da aglumac koji gleda predstavu nečiju možda glumi gledatelja………..

  • Iz Pozicije Gledatalj– glumci postaju redatelji-što je pod zadnje vrlo česta pojava….

  • Knjižnica-opet knjiga Dubravke C_Carić- Gluma i Identitrt,dio podnaslova Pozicija glumca u društvu,Osjećanje osjećaja,Uloga na sceni,Glumačke vježbe Preuzimanje uloga u svakodnevnom životu.Odisej,pa Melankolija etc etc

  • KNJIŽARA (nova KNJIGA prof dr.sc.DARKA LUKIĆA -KAZALIŠTE U SVOM OKRUŽENJU_kazališni identiteti..)IZDAVAČ LEYKAM INTERNATIONAL)Universitas studiorum Zagrebiensis MDCLXIX—

  • Dosta glumaca je napialo i knjige,biografske!!!,(pa i pjesme)pa i drame(evo E Bošnjak-Nosi nas rijeka i još neki )

  • Kada je glumac okolnostima doveden da zaćuti onda radi monodrame ili u Exitu radi ili u Maloj sceni–

  • Tema,glumci koji uspješno vode teatre,to jest su ravnatelji (Jasna Jukić ,M Sekelez D Stazic Niko Pavlovic,M Raguz V. Loncar S Anocic Ž Radić bio ravn drame te odustao etc etc)j matkovic

  • Knjiznica- tema gdje su SVE,diplomiani glumci???(R Lipovščak-glumac po zvanju i dalje uspješno vodi pekaru Demetra),mnogi ne znaju da je GLUMU npr diplomirala i Branka Brkić(ali je diplomirala i knjizevnost)te je jedno vrijeme dobro pisala u Vjesniku i jos nekim novinama..

  • Upravo ovih dana Tomislav Štriga Glumac -Ravnatelj vodi borbu za scenu Knap u okviru Centra za kulturu Pešćenica

  • USPJELI T VRDOLJAK, R BAŠIĆ, LUSTIG BRANKO,SERBEĐŽIJA ,GLUMCI redatelji OGROMAN BROJ DRACH LONZA ROSIC KOHN etcetc

  • JAKOPUNO uspjelih jako JAKOPUNO I redatelja I dramaturgy I I snimatelja I montazera I redatelja

  • PUNO IH PREDAJE NA ADU SUZANA RALIŠ VUKMIRICA VASARI ŠKARAČIĆ SVRTAN ŠEVO DESPOT

  • GDA N ROSIC je kao pedagog izjavila da su cijele klase skoro nestajale/. J mattkovic/. Neki nestanu pa se pojaveeee

  • OVO KADA GLUMAC GLEDA PREDSTAVU MOZDA GLUMI GLEDATELJA??? (ipak glumci gledaju predstavu profesionalno znajuci cijeli proces rada REZIJU GLUMU SVE) JADRANKA MATKOVIC

  • GLUMCI koji su postali–FILMSKI REDATELJI ANTUN VRDOLJAK, V RUIC, DEJAN ACIMOVIC (KAZALISNIH JE JAKO PUNO)

  • MIRNA MILIČIĆ I PIŠE I REŽIRA ,DAFNE JEMREŠIĆ ZAVRSILA REZIJU U PRAGU etc etcIetc

  • OD onih starijih gđa NEDA ENGESFELD ZAVRSILA PRAVO I PREDAVALA NA PRAVU JERKIČ RADI KAO LIJEČNIK (A TEK REDATELJI OD DAVORA ŠOŠIĆA KOJI JE BIO UREDNIK VEČERNJEG LISTA BOŠKO ZENIČ PREDAJE FILOZOFIJU FILOZOFSKI FAX AKO NIJE U MIROVINI etc etc

  • Radovan Grahovac direct iz Beča prati ovdašnja kazalisna događanja i povremen piše za casopis Kazalište

  • S.Milovanovich iz PRAGA(,povremeno dolazi i glumi na svome jeziku, uglavnom kod Histriona,…)u

  • MATE MARAS Sjemeništarac pa gimnazijalac, student glume,!!! diplomirani matematičar i fizičar, inženjer u Kanadi, profesor na Ekonomskoj školi u Poreču, pa od 1976. slobodni prevoditelj, povremeno nadglednik živog tereta na brodovima preko Crnog mora, a poslije preokreta tajnik Matice hrvatske i potom kulturni ataše u Parizu i Washingtonu, Maras je postao međaš hrvatske književnosti i prevodilaštva. Doslovce i preneseno: iz bijelog svijeta vratio se svojim korijenima dodajući književnosti nove prinose. ISTO STUDENT GLUME ADU ZAGREB MATE MARAS

  • IVICA KUNEJ bavio se vođenjem KONCERTNE DIREKCIJE pa ravnatelj GAVELLE, pok Marijan Radmilovic dugogodisnji INTENDANT HNK Zagreb….(ISTO GLUMCI)

  • Prije ulaska u politiku Reagan je radio kao sportski komentator, filmski glumac i predsjednik američkog Ceha filmskih glumaca (Screen Actors Guild). Početkom šezdesetih prešao je iz Demokratske u Republikansku stranku i 1966. pobijedio na izborima za guvernera Kalifornije s konzervativnim gospodarskim i socijalnim programom(GLOBUS-PRIMJER GLUMCA KOJI SE JE VISOKO VINUO.)

  • Gospođa BRANKA PAUNOVIC VRDOLJAK bila skript ,kolegica sa moje klase VIŠNJA KIŠ nakon prekida STUDIJA ADU dugogodisnji šaptač u HNK etc etc

  • Boško Zenić, viši predavač
    Rođen 1949. godine u Šibeniku. Diplomirao je 1975. godine filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i 1972. godine režiju na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost Sveučilišta u Zagrebu. 1979. godine izabran je za asistenta na Katedri za povijest filozofije Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje vodi proseminar iz grčke filozofije. Na toj Katedri djeluje i danas u nastavnom zvanju višega predavača. Završio je dva poslijediplomska tečaja na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku: Ethik und Gesellschaftstheorie (1976) i Karl Jaspers. Grenzsituation – Kommunikation – Freiheit (1981). Od 1980. godine bio je sudionik i suorganizator nekoliko međunarodnih skupova iz područja povijesti filozofije u nas. Sudjelovao je u realizaciji više znanstvenih projekata pod vodstvom akademika Branka Bošnjaka. Bio je tajnik Hrvatskog filozofskog društva, član Savjeta časopisa Filozofska istraživanja, a u više navrata član Upravnog odbora Hrvatskog filozofskog društva.(sa diplpmpm režije)

  • OSNOVNI PODACI
    ime: Cintija
    prezime: Ašperger
    spol: žensko
    datum rođenja: 04.05.1963
    zanimanje: glumica i pedagog
    trenutno prebivalište: Toronto, Canada
    suprug: Allan Eastman (1986-
    kći: Sybil(STUDENT GLUME ADU ZAGREB)

  • Martin Sagner bio je u drugoj upisanoj generaciji na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. U prvoj su bili Tonko Lonza, Ante Vican, Mate Ergović. Diplomirao je 1956.

    – Bilo nas je malo u klasi: Dulčić, Kunej, Nada Nučić, kći Vike Podgorske, Božena Kolničar, Benkovićka, Baščević, naš poznati slikar. Kad sam diplomiral, najprije sam po Zagrebu švrljal, dok je bilo posla po radiostanicama, po kazalištima, sve manje uloge, statiranja. Kad mi je to dodijalo, otišal sam u Varaždin i ostal tam dost dugo. U jednom trenutku došla je tam cijela klasa s Akademije, sa Sandrom Langerholc na čelu. Onda nas je bilo jedno devet diplomiranih glumaca u varaždinskom HNK. Međutim, brzo smo se stali osipati. Jedan je dobil posel u ovom, drugi u onom kazalištu. Ja sam otišal isto tak opet u Zagreb, u Komediju, tamo sam dobil i penziju, valjda od onih kojima sam ih daval dok sam radil.(SAGNER USPJELI GLUMAC)

  • GĐA Sunčica Purec RADILA U KNJIZNICI Gradskoj i U KIC,SERDAR IGOR radi u GRADSKOJ UPRAVI sve GLUMCI

  • DAVOR ŽAGAR URED ZA KULTURU (redatelj)CELIO CEGA(od starijih) ured za kulturuetc etc

  • GĐA SANDRA SEKULIC MVP u diplomaciji(dramaturgija) gdin IZET HAJDARHOĐŽIĆ GLUMC PROFESOR NA ADU PA DIPLOMAT etc etc

  • Ksenija Prohaska numero uno bila MISS,,pa student ADU GLUMA boravak u LI vratila se ITUSPJESNO GLUMI U HNK SPLIT….

  • Od moje generacije U mirovni su IVA JELACIC M PUHLOVSKI Željko Belic -REDATELJI,,GLUMCI jos aktivni RANKO TIHOMIROVIC NIKO PAVLOVIC SLOBO POVREMENO NADA GACESIC predsjednica DUGO HDFR i GLUMACKE sekcije trenutno u miroviniEDITA LIPOVSEK IGRALA U ZKL cijeli vijek

  • sna Ančić rođena je 1950. u Zadru gdje završava srednju školu.
    Godine 1973. diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
    Od 1976. do 2007. glumica je u Kazalištu Marin Držić Dubrovnik gdje je imala status glumca – prvaka. Od 2007. u stalnom je angažmanu u HNK Zadar gdje je ujedno voditeljica i mentorica u Glumačkoj radioniciNAIGRALA SE U DUBROVNIKU

  • GOSPODIN VLADO ŠTEFANČIĆ I GLUMAC I VRSNI REDATELJ spec MJUZIKLA koji su kao teatarski izričaj vrlo zahtijevni!!

  • Pregled indijske filozofijeRada Iveković, Vesna Grubić, Divina Ježić
    Filozofski fakultet, Zavod za filozofiju, 1981 –
    DIVINA JEŽIĆ studirala REŽIJU

  • ademiju. Tada sam se već osamostalila, imala sam stipendiju, snimala drame kao studentica sam sasvim solidno zarađivala – pripovijeda Edita Karađole, koja je na prijamnom ispitu recitirala Krležine “Balade Petrice Kerempuha”. Dobro ih je izvela, no njen odabir kajkavskih stihova jako je začudio najvažnijeg člana komisije dr. Branka Gavellu, čija se domaćica također prezivala Karađole, i bila je iz Šibenika. U klasi s Editom Karađole studirali su Uglješa Kojadinović, Fahro Konjhodžić, Julije Perlaki, Vesna Krajina i Neda Engelsfeld.

  • Pregarc, Vera, glumica (Split, 15.05.1928.). Kc’i reditelja Radoslava Pregarca. U Zglumachku shkolu u Zagrebu 1950. godine. Prije Mostara chlanica je teatara u Slavonskoj Pozhegi, Osijeku, Tuzli, Panchevu, Cetinju, Titogradu, Varazhdinu. U mostarskom Pozorishtu je od 16.08.1963. do odlaska u mirovinu 31.12.1978. godine.

  • Smiljka Bencet i – Smiljka Bencet rođena je u Novom Sadu 1934. g. Završila je Zemaljsku glumačku školu i Srednju glumačku školu u Sarajevu. U Karlovcu je radila od 1958.-1963. g. U Karlovačkom kazalištu odigrala je zapažene uloge: Pere u “Dundo Maroje”, Eva u “Vučjaku” M. Krleže… Popularnost je stekla u Tv serijama: Regica u “Gruntovčanima” 1975., Kata u “Dirigenti i muzikaši” K. Golika 1990.g. Od 1965. do umirovljenja 1992. g.bila je članica Zagrebačkog gradskog kazališta “Komedija

  • a pitanje ima li sličnosti između njegovog osnovnog zanimanja, filma i modnog biznisa, Haddad je odgovorio potvrdno. “Vizualna umjetnost vrlo mi je bliska, a znanje stečeno na Akademiji pomaže mi u stvaranju branda “Image Haddad”, od etikete i plakata do osmišljavanja revija, kataloga i izgleda dućana. No Zrinka je glavna dizajnerica, a zajedno smo stvorili kompletnu poslovnu filozofiju naše firme.” “Muž me nikada nije zavaravao: rekao mi je da će sve učiniti za mene, ali da želi živjeti u svojoj zemlji”, kaže Zrinka Haddad. Tako su nakon diplome otišli u Damask, gdje su živjeli pune četiri godine: ona je radila u UN kao tajnica šefa Odjela za komunikacije, a on na sirijskoj televiziji. Naime, htio je pod svaku cijenu raditi film. “To je bilo zanimljivo razdoblje”, nastavlja Zrinka Haddad. “Bila su samo dva bračna para u kojima su oba supružnika bila iz iste zemlje, Irske, a svi ostali su bili mješoviti brakovi. No za moju je budućnost bilo važno što sam u Damasku imala pregled nad svjetskom modom. Tada sam shvatila da se u Zagrebu podcjenjuje pret-a-porte moda. Zapravo, nije je ni bilo. Ili se odjeća kopirala sa zapada, ili se odlazilo u shopping u Trst i Graz.”

    Tada je Haddad dobio ponudu od kolege redatelja Branka Schmidta da radi s njim kao asistent redatelja na njegovom filmu “Sokol ga nije volio”. Odmah je dao otkaz na sirijskoj televiziji i vratili su se u Hrvatsku. Kasnije je još radio film “Gospodarski život Stipe Zvonareva”, također sa Schmidtom, a onda je uslijedila suradnja sa Zrinkom Ogrestom. No ubrzo je shvatio da se od filma ne može živjeti, ni u Hrvatskoj ni u Siriji, a ta je spoznaja postala još očitija nakon rođenja sinova, a nju uredski posao nikada nije privlačio. Budući da je Haddad već otprije poznavao modne crteže svoje supruge, odlučili su se za modni biznis, misleći da će se paralelno moći i dalje baviti filmom. “Za povratak u Hrvatsku bilo je presudno što smo oboje željeli nešto promijeniti u svom životu”, kaže Zrinka Haddad. “Svi su nam govorili d(KARIJERA JEDNOG DIPLOMIRANOG MONTAŽERA ADU)

Odgovori