La Bohème (zgb)

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Boemski život ponovno dolazi na scenu zagrebačkog HNK, u režiji domaćoj publici već poznatog Arnauda Bernarda.
autorski tim funkcija
Henri Murgerautor predloška
Lidija Kroloizvršni scenograf
Nataša Ozmecprevoditelj
Valerio Tiberioblikovatelj svjetla
Giacomo Pucciniskladatelj
Arnaud Bernardredatelj
Arnaud Bernardscenograf
Stefano Trespidiasistent redatelja
Carla Ricottikostimograf
Giuseppe Giacosaautor libreta
Luigi Illicaautor libreta
Jasna Žarićasistent redatelja
Ivan Josip Skenderasistent dirigenta
Ivan Josip Skenderzborovođa
Josip Šegodirigent
Petra Dančevićasistent kostimografa

1848. godine francuski pjesnik i pripovjedač Henri Murger pretače u dramu kratke priče pod nazivom La Vie de Bohème, koje je pisao za razne novine, a već sljedeće godine objavljuje prošireno izdanje knjige pod nazivom Scenes de la Vie de Bohème. Tema su siromašni francuski boemi – glumci, pjesnici, glazbenici, kurtizane itd… I normalno da je stvar uskoro zainteresirala mnoge umjetnike koji su htjeli priču adaptirati, pa tako možemo navesti čitav spisak filmova, opera i drama koje su napravljene odtada prema Murgerovom tekstu, no da nabrojimo samo par najpoznatijih – od filma 'La boheme' iz 1926. godine s Lilian Gish u glavnoj ulozi, 'La vie de boheme' Akija Kaurismakija iz 1992., poznati mjuzikl Jonathana Larsona ‘Rent’ iz 1996., te manje poznata opera Ruggeria Leoncavalla 'La boheme', iz 1897, ali i neki dijelovi filma ‘Moulin Rougea’ Baza Luhrmanna.

Ipak, najslavnija adaptacija, i ono što prvo padne na um kada se spomene Henri Murger jest Giacomo Puccini i jedna od njegovih, a i općenito najizvođenijih opera – La boheme.

Prvi put izvedena u torinskom Teatro Regio 1896. godine, prema libretu Luigija Illice te Giuseppea Giacose, i pod dirigentskom palicom slavnog Artura Toscaninija bila je momentalni – hit!

Priča se vrti oko šestoro boema, slikara Marcella, pjesnika Rodolfa, filozofa Collina i glazbenika Schaunarda, koji žive, ili bolje reći preživljavaju na jednoj tavanskoj prostoriji, strepeći oko trenutaka kada npr. trebaju platiti stanarinu. Uz njih su vezane i dvije djevojke – Mimi i Musseta. Prikazivanje života tih mladih ljudi vrti se oko čiste borbe za preživljavanjem i ljubavnih problema koje svako malo iskrsnu među njima. Opera završava tragično, s obzirom da Mimi dobiva tuberkulozu, te bez ikakve nade za ozdravljenjem na kraju od nje i umire.

U zagrebačkom HNK oživjet će je u još jednoj verziji redatelj Arnaud Bernard, koji potpisuje i scenografiju predstave, dirigent je Josip Šego, a kostimografkinja Carla Ricotti.

Ovaj naslov inače je najizvođenija opera u središnjoj nacionalnoj kući, a posljednji je put igrala prije pet godina, u režiji Gianmarija Romagnolija.

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE