Login za korisnike

San ljetne noći

Shakespeareov klasik odabran je za prvu dramsku premijeru 55. Igara, a režija je povjerena Dori Ruždjak Podolski.

***

 

Na otoku Lokrumu, u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i HNK Zagreb, smjestilo se razigrano društvance iz 'Sna Ivanjske noći', u ovom slučaju prema starijem prijevodu dr. Milana Bogdanovića prigodno, s obzirom na vrijeme održavanja, zvanom 'San ljetne noći', u site-specific izvedbi koju je direktor Dramskog programa DLJI Ivica Kunčević okrstio 'duboko ambijentalnom predstavom'.

'San Ivanjske noći' nastao je, prema nekim izvorima, kao naručeni tekst za aristokratsko vjenčanje, što sam Shakespeare ismijava pričom o Piramu i Tizbi koja je kao drama-u-drami dio ove komedije. Kao što je bilo uobičajeno za njega, svoje izvore 'krao' je od velikana prošlosti - Pirama i Tizbu preuzeo je iz Ovidijevih 'Metamorfoza', a Vratilovu magareću glavu iz Apulejevog 'Zlatnog magarca'.

Sama priča ide ovako: sve se događa nedugo prije vjenčanja atenskog vojvode Tezeja i amazonske kraljice Hipolite, kad se po noći u šumi, bježeći od jednog drugog, neželjenog vjenčanja nađu zaljubljeni Lisandar i Hermija, te Demetrije, Hermijin prosac od kojeg ona pokušava pobjeći. Da bi se uspostavila ravnoteža, slijedi ih još i Helena, zaljubljena u Demetrija, koju Demetrije zbog Hermije uopće ne primjećuje. Dodatne komplikacije u ovom ionako višestrukom odnosu, uzrokovat će Puk i Oberon, vilenjaci koji se također motaju šumom i prisluškuju svađe mladih ljubavnika. Puk im po Oberonovom zadatku treba iscijediti u oči čarobni sok, čija moć djeluje tako da se osoba koja mu je bila izložena zaljubi u prvo stvorenje koje vidi. Ljubomorni Oberon je čarobni sok nabavio da bi se osvetio svojoj ženi, vilinskoj kraljici Titaniji, no odlučio je usput učiniti dobro djelo i pomoći zaljubljenoj Heleni. Puk, krivo shvativši Oberonove upute, napravi cijelu zbrku iscijedivši sok u oči Lisandru, koji se probudi i ugledavši prvo Helenu, zaljubi u nju.

Kao da u šumi već nema dosta što ljudskih, što vilinskih stvorenja, spomenutim likovima pridružuju se i zanatlije, koji u šumi održavaju probe za igrokaz o Piramu i Tizbi, a pripremaju ga u čast Tezejevog vjenčanja. Najglasniji među njima, Vratilo, postaje žrtva Oberonove opake osvete Titaniji, jer ju je odlučio ismijati tako što je Vratilovu glavu zamijenio magarećom, a pomoću čarobnog soka natjerao Titaniju da se zaljubi u Vratila –magarca. Naravno, kako to već u komediji biva, na kraju se sve sretno riješi, Oberon oslobodi Titaniju od čarolije, spoji Lisandra i Hermiju, te Demetrija i Helenu, zanatlije sretno odigraju svoju predstavu, a vilenjaci blagoslove kuću Tezeja i Hipolite prije vjenčanja.

Da Shakespeare kojim slučajem živi u našem vremenu, 'San Ivanjske noći' lako bi mogao biti proglašen postmodernističkim komadom – teatar u teatru, ahistoričnost, miješanje žanrova, fantastični elementi – sve to našlo je svoje mjesto u ovoj komediji. Možda je zbog toga i toliko zanimljiva za izvođenje. Prema Imdb-u, postoji tridesetak filmskih, odnsono televizijskih verzija, u što nisu uračunata djela koja su malo slobodnije adaptacije ili naprosto posuđuju motive, već samo ona koja nose isti naslov.

Kazališnih verzija bilo je naravno, mnogo više, od Maxa Reinhardta, čija spektakularna produkcija na otvorenom u Hollywood Bowlu 1934. je dovela i do prve adaptacije 'Sna' za zvučni film, do Petera Brooka koji je vilenjačko društvo uveo u svijet cirkuskih vještina i lakih droga.

Kao što je Shakespeare svoje motive posuđivao od drugih autora, neki poznati redateljski postupci ostavili su traga na kasnijim produkcijama, pa se tako često nakon Brooka vilinski svijet postavlja kao zrcalni ljudskom, te likovi Tezej/Oberon i Hipolita/Titanija dijele po jedno glumačko tijelo. Viktorijansko kazalište je uvelo i sedamdeset godina poštovalo tradiciju po kojoj Oberona i Puka igraju glumice, što se isto često događa u nekim modernim varijantama, pa tako i ovoj dubrovačkoj, gdje Puka igra Renata Sabljak, a primjenjen je i Brookov zrcalni princip.

autorski tim
Zoran Mihanovićoblikovanje svjetla
Saša Šekoranjascenograf
Milan Bogdanovićprevoditelj
Dinko Appeltskladatelj
Barbara Bourekkostimograf
Dora Ruždjak Podolskiredatelj
Aleksandra Naumovscenski pokret
Đurđa Škavićjezični savjetnik

izvođači
Aleksandra NaumovPaučina
Ana BegićHelena
Dušan GojićSpretko
Goran GrgićTezej; Oberon
Jerko MarčićJerko MarčićVratilo
Luka JuričićFrula
Milan PleštinaPetar Dunja
Mirta ZečevićVila
Nataša DorčićHipolita; Titanija
Radovan RuždjakDemetrije
Renata SabljakPuk; Filostrat
Roy Christian Sabolićglazbenik
Tena Jeić GajskiHermija
Vedran MlikotaGladnica
Zijad GračićGubac
Živko AnočićLisandar

Odgovori