Kazalište za narod je prva knjiga u povijesti hrvatske teatrologije koja opisuje položaj HNK u Zagrebu u kontekstu nove kulturne politike Hrvatske te posljedice koje su različite silnice i promjene u društvu imale za središnje hrvatsko kazalište u prvom desetljeću nakon II. svjetskog rata za intendantura Ive Tijardovića, Marijana Matkovića i Nanda Roje.
Kao rezultat intenzivnog trogodišnjeg istraživanja, bazirana je prvenstveno na obimnoj arhivskoj građi, novinskim zapisima, kritikama, svjedočanstvima, uz značajan uvid u povijesno-političku teatrološku, teatrografijsku i drugu literaturu. Bilježi brojna događanja, pojave i pojedince u hrvatskoj kazališnoj kulturi, a određuje i periodizaciju počevši od komesarskog razdoblja preko prijelaznog te na kraju onog demokratizacijskog nakon 1953. godine. U njoj se opisuje rad brojnih nadleštava, Partije, pojedinaca i njihove politike prema Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a uz njega i prema drugim našim nacionalnim institucijama, često dajući usporedbe prema onim srodnima iz drugih jugoslavenskih republika. Knjiga donosi niz nepoznatih činjenica, a također osvjetljava iz novog ugla i mnoge „poznate“, dosad često prenošene u gotovo mitološkim verzijama.
Knjiga je svojevrsni nastavak autoričine knjige Država i njezino kazalište (Profil, 2012.) s kojom čini duologiju, ali ujedno i jedina izdanja u našoj teatrološkoj povijesti koja daju detaljan uvid u neko razdoblje hrvatskog kazališta.
"Autorica pritom objektivno i nepristrano sučeljava posve različita viđenja istih događaja, pokazuje posve različite vizure poraženih i pobjednika, sjećanja ili svjedočenja onih koji novo kazalište u tom vremenu doživljavaju kao ostvarenje svojih snova i onih koji na takvo kazalište s prijezirom gledaju kao na vulgarnu karikaturu uzvišene građanske umjetnosti u jednoj nacionalnoj ustanovi.", zapisao je u svojoj recenziji Darko Lukić.
Knjiga, koju je objavila zagrebačka Fraktura, bit će javnosti predstavljena 25. lipnja u 19 sati u zagrebačkom Novinarskom domu, a osim autorice o njoj će govoriti Seid Serdarević, Dejan Jović ,Hrvoje Klasić.
Potonji je o knjizi zapisao:
"Osim svoje neposredne vrijednosti knjiga ima i ulogu 'svjetionika' i 'putokaza' budućim istraživačima jer daje odlične smjernice kako istraživati i pisati o složenim, intrigantnim i kontroverznim temama iz (hrvatske) povijesti. Knjiga Snježane Banović u punom smislu riječi pokazuje kako bi trebalo izgledati suočavanje s prošlošću. Umjesto ideologiziranog, tendencioznog i selektivnog pristupa, prošlost se treba sagledavati u svim svojim aspektima, ukazujući i poštujući sve pozitivne prakse i posljedice, ali istovremeno naglašavajući i sve one negativne primjere i tendencije."
Na promociji će ulomke iz knjige čitati glumice Vanja Matujec i Dora Fišter.