Koreografski svijet Milka Šparembleka za njegov 90. rođendan

Maestro Milko Šparemblek 1. prosinca 2018. slavi 90. rođendan, a tim povodom na Hrvatskom radiju bit će emitirana njemu posvećena nova premijera u ciklusu “Oda-birano” – “Koreografski svijet Milka Šparembleka”.

  

U emisiji urednice Ive Lovrec Štefanović saznajemo kako je zarana otišao u svijet, živio tridesetak godina u Parizu, bio ravnatelj Baleta Opere Metropolitan u New Yorku te baletnih ansambala u Lisabonu, Lyonu i Zagrebu, načinio na desetke baleta specifična koreografskog stila koji je uvijek oduševljavao plesače, a sve na glazbu glazba Bartoka, Mahlera, Beethovena, Mozarta, Chopina…

Za koreografsko zvanje kaže kako se od antičkih vremena uopće nije promijenilo. Razmišlja o relativnosti pojma istine i priznaje kako nije uspio proniknuti u tajnu ogledala.

Milko Šparemblek, svjetski najdugovječniji koreograf, povodom 100-te obljetnice slovenskog baleta koreografirao je Pastoralnu simfoniju. Rođen je u Sloveniji 1. prosinca 1928., a pedagozi su mu bili Ana Roje i Oskar Harmoš, a u zagrebački HNK angažiran je 1947. Od 1953. usavršavao se u Parizu, plesač je izrazito čiste tehnike, u daljnjem razvoju okrenuo se modernom izrazu kojega je obogatio osobnim obilježjem, rekao je u prigodnoj riječi predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika Svebor Sečak.

Od 1955. Šparemblek stvara prve koreografije, među kojima Quatuor, Čovjek pred zrcalom, Ljubavnici iz Teruela. Nakon angažmana u trupi Balet du XX-e siecle Maurice Bejarta gdje je bio i baletni majstor, djelovao je kao koreograf u raznim baletnim sredinama, snimao je i tv filmove - Sedam smrtnih grijeha, Očekivanje, Fedra i Čudesni mandarin.

Bio je ravnatelj baleta Metropolitan opere u New Yorku (1971.) Gulbenkian Balleta (1970. do 1975). u Lisabonu, Baleta u Lyonu (1977. do 1980.) i Zagrebu (1992. do 1994.).

U Hrvatskoj se istaknuo koreografijama Opus 43, Trijumf Afrodite, Simfonija psalama, Pjesme ljubavi i smrti, Carmina Krležiana, Amadeus Monumentum te Johannes Faust Passion, istaknuo je Sečak.

Koreografirao je i plesne inserte u operama i scenski pokret u dramama. Za HRT režirao je i koreografirao Wagnerovu Mathilde, Chopinu Chopeniadu te Gestu za Tina, Pjesme i plesove smrti Musorgskog. Dobitnik je mnogih nagrada u zemlji i inozemstvu, a 2002. dobio je Nagradu za životno djelo.

Umjetnikov život istražio je i njegova kazivanja zabilježio autor Davor Schopf, a ton majstor je Zoran Brajević.

Emisiju možete poslušati na prvom programu Hrvatskog radija u utorak 4. prosinca od 18.15.

Sviđa vam se ovaj tekst?
Pomognite nam da ih objavimo još i ostanemo neovisni o oglašivačima i politici:
pretplatite se na Teatar.hr ili platite članak SMS porukom.