Naslovnica > GLAVNE VIJESTI > Skandal u Gavelli: naprasno s repertoara skinuta adaptacija ‘Hotela Zagorje’

Skandal u Gavelli: naprasno s repertoara skinuta adaptacija ‘Hotela Zagorje’

U samo godinu dana, Gavella je ostala bez već druge premijere. Je li riječ o neprofesionalnosti, diletantizmu, financijskim problemima ili pak o - političkoj cenzuri?
Share on facebook
Share on twitter

Burno je (opet) jučer bilo u Gavelli. Posljednjeg dana ove sezone u toj je kući sazvan sastanak glumačkog ansambla koji je tražio odgovor zašto je i kako preko noći s repertoara za iduću sezonu naprasno skinuta adaptacija 'Kiklopom' (ali i drugim nagradama) ovjenčanog romana Ivane Bodrožić iz 2010. godine - Hotel Zagorje.

To je već drugi skandalozni slučaj skidanja nekog domaćeg naslova s Gavellina repertoara ove sezone, a koja se - divne li ironije - izvodila pod sloganom Mali čovjek želi preko crte / Njega guše propisane norme.

Naime, u veljači je u Frankopanskoj trebao biti praizveden Držićem nagrađeni tekst Stella, poplava. Režirati ga je trebao sam autor, jedan od najnagrađivanijih domaćih suvremenih dramatičara, Dino Pešut, a kako je riječ o Držićevom laureatu produkciji su na raspolaganju bila i dodatna stimulacijska sredstva Ministarstva kulture. No, samo tri tjedna prije prve probe za predstavu Stella je - otkazana, navodno zbog tehničkih problema. Za kad točno - ne zna se.

Stella, doduše, nije izazvala veći potres u Gavelli, ali Hotel Zagorje - jest.

Jučerašnjem sastanku je uz veći dio ansambla i ravnatelja na odlasku Borisa Svrtana, (mandat mu ističe polovicom listopada), bio prisutan i njegov nasljednik Dražen Ferenčina, a sve je - kažu očevici - prošlo u prilično neugodnoj atmosferi i bez konkretnih objašnjenja.

Naime, Svrtan je hvaljeni i nagrađivani poluautobiografski roman na repertoar Gavelle odlučio uvrstiti još prošle godine, te ga je kao dio ovogodišnjeg Gavellina programa prihvatila i Gradska skupština u Programu javnih potreba u kulturi. Adaptaciju su pak trebale potpisati Jelena Kovačić i Anica Tomić, autorski tandem koji predstavu priprema još od početka sezone.

Nemalo su, stoga, sve tri autorice ostale iznenađene kad ih je prošle subote (16. lipnja) u jutarnjim satima, telefonom (!) kontaktirao Boris Svrtan te im priopćio kako se predstava skida s repertoara, odnosno - 'prolongira za 2021.', premda on sam nema ovlasti ikome nuditi takvo što jer mu mandat ističe u listopadu.

Novac kao izgovor i što kažu propisi

Službeno objašnjenje koje je Svrtan ponudio i autoricama i ansamblu na jučerašnjem sastanku jest da Gavella jednostavno - nema novca. Kako smo već pisali ovdje, Gavella je u prošloj kalendarskoj godini ostvarila drugi najgori financijski rezultat među domaćim komunalnim teatrima, završivši 2017. s minusom od 383.011,00 kn. No, s obzirom na prenesene financijske rezultate iz prethodnih godina, konačno stanje na Gavellinu računu je 31.12.2017., dakle na koncu izvještajnog razdoblja iznosilo 86.932,00 kn. Dakle - ništa dramatično.Tim više što je to kazalište od listopada prošle godine zapravo - gradilište te je pravo čudo da se s obzirom na to broj posjetitelja nije i drastičnije smanjio, a blagajna dodatno ispraznila.

Doduše, posve je moguće da je od 1.1.2018. do danas kazalište ozbiljnije zagazilo u dugove, o čemu je Kazališno vijeće (a posredno i osnivač) moralo imati vrlo konkretna saznanja, te slijedom toga poduzeti neke konkretne korake.

Naime, prema Zakonu o kazalištima, i financijski i programski plan pojedinog javnog teatra dokumenti su koje unaprijed mora odobriti Kazališno vijeće i ravnatelj ih ne može mijenjati bez odobrenja:

Članak 33.

Intendant i poslovni ravnatelj,  odnosno ravnatelj dužni su kazališnom vijeću tromjesečno podnositi izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja.
Kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnje programsko i financijsko izvješće, kao i izvješće o ostvarenju protekle kazališne sezone. Kazališno vijeće dužno je pisano izvijestiti osnivača o razlozima usvajanja, odnosno neusvajanja izvješća.

I još:

Članak 35.

Ako osnivač ne prihvati programsko odnosno financijsko izvješće, intendant odnosno ravnatelj kazališta i kazališne družine može biti razriješen dužnosti prije isteka mandata.
Prije donošenja odluke o razrješenju, intendantu, odnosno rav­natelju mora se pružiti mogućnost očitovanja o razlozima razrješenja.
U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka, osnivač može razriješiti i članove kazališnog vijeća koje je imenovao.

Ako je, dakle, Gavella u prvom kvartalu ove godine nagomila dug zbog kojeg bi bilo opravdano s repertoara skinuti jednu premijeru, Kazališno vijeće o tome je moralo odlučivati još prije barem mjesec dana.

Uz to, Gavella suprotno o Zakonu o pravu na pristup informacijama, na svojim mrežnim stranicama ne objavljuje ni kvartalna financijska izvješća ni zapisnike sjednica Kazališnog vijeća, pa smo iste od njih zatražili još jučer. Jutros smo dobili odgovor kako nam ih ne mogu dostaviti do zaključenja ovog teksta jer putuju na gostovanje u Makedoniju!

No, prema našim izvorima, Kazališno vijeće financijsku situaciju u Gavelli nije smatralo dovoljno alarmantnom da bi zbog nje zatražilo hitni rebalans programskog i financijskog plana. Dapače, kvartalno je izvješće prihvatilo, a čime je de facto potvrdilo da nema razloga za promjenu planova i odreklo i sebi i Svrtanu opravdanje za skidanje Hotela Zagorje s repertoara.

Tome treba dodati i podatak  kako je Grad pri raspisivanju natječaja za novog ravnatelja Gavelle toj kući odlučio povećati proračun za (barem) 3 milijuna kuna.

Ukratko, novac, odnosno stanje u blagajni slab su izgovor za skidanje Hotela Zagorje s repertoara. Još je manje shvatljiva činjenica da se štedi na potpuno domaćem proizvodu, inscenaciji romana koji je u Hrvatskoj  prodan u 20.000 primjeraka (usporedbe radi, Gavella je u 2017. zabilježila 51.723 gledatelja!) i to autorskog tima kojeg čine tri samostalne umjetnice, dok istovremeno ima sredstava za premijeru ruskog teksta Pijani koji za početak sezone u Gavelli režira gost iz Slovenije - Vito Taufer.

Međutim, čak i ako zanemarimo činjenicu da su slijedom svega ovoga tri domaće autorice doslovno egzistencijalno ugrožene (jer teško da će sad naći neki drugi angažman za iduću, u svim kazalištima već debelo isplaniranu sezonu), ostaje problem legitimiteta odluke i njezinih motiva.

Legitimitet je, kako smo već pokazali i više nego upitan. Jer osim Kazališnog vijeća, o izmjenama programskog i financijskog plana morao je biti obaviješten i Gradski ured za kulturu, koji je sredstva za inscenaciju Hotela Zagorje namijenio već spomenutim Programom javnih potreba u kulturi.

Stoga je prilično čudno da predstavnici zaposlenika, odnosno umjetnika u Kazališnom vijeću na jučerašnjem sastanku ansambla, barem tim neospornim činjenicama nisu uspjeli 'obraniti' predstavu.

Odluka je, dakle, donesena mimo procedure. Zašto?

Umjetnost po mjeri politike

'Slika hrvatskoga društva u romanu Ivane Simić Bodrožić je zastrašujuća. Takva da bi se kojekakvi, naročito ako boluju od različitih oblika patriotske psihoneuroze, itekako mogli naći uvrijeđenima, pa i pokrenuti hajku na ovu knjigu, ukoliko se prethodno ne dogodi da je oni drugi umore i udave trpajući je među izbjegličke spomenare. Ali zašto je Ivanina Hrvatska tako strašna? Odgovor je čarobno jednostavan: zato što je promatrana iz takve autsajderske, socijalno hendikepirane, emocionalno i duhovno do kraja ponižene perspektive. Zagreb je tako grozno ružan kada se odozdol gleda, ali ta slika je najtočnija i literarno najrelevantnija slika nekoga grada. Pa kao što je zla vještica razbijala ogledala, da ne vidi koliko je ružna, tako bi i patrioti razbijali one male i unesrećene, koji njihov svijet vide tako ružnim. U odgovornijoj, pak, vizuri, onoj koja se više tiče umijeća čitanja, a možda i umijeća života, ta ružna i nakazna slika grada i njegovih mentaliteta, njegov je najvredniji portret, ono na čemu bi kulturni i književni, i svakako čitateljski Zagreb Ivani Simić Bodrožić trebao biti zahvalan.', napisao je svojevremeno u recenziji romana za Jutarnji list Miljenko Jergović.

I čini se da je bio u pravu.

U međuvremenu je Ivana Bodrožić preživjela i cijeli niz drugih hajki zbog svoje redovite i nesmiljene kritike hrvatske stvarnosti, a 2016. godine objavljeni roman s ključem, Rupa, 'priskrbio' joj je i niz izravnih prijetnji i brojne medijske polemike.

Ona se, međutim, nije dala smesti pa je samo dan prije Svrtanova fatalnog telefonskog poziva o otkazivanju predstave Hotel Zagorje, u petak 15. lipnja, u tjedniku Express objavila kolumnu u kojoj žestoko napada imenovanje Ane Lederer pročelnicom zagrebačkog Ureda za kulturu i sve to pod naslovom: 'Ona će nam opet kazališta puniti prašinom, ne publikom'.

Toj i inim slučajnostima u ovoj priči treba dodati i činjenicu da su upravo glasovi zastupnika stranke Neovisni za Hrvatsku, a kojoj pripada i Ana Lederer, bili presudni za izbor novog ravnatelja Gavelle.

Podsjetimo: na prvi natječaj za ravnatelja prijavilo se četvero kandidata - još uvijek aktualni ravnatelj Boris Svrtan, član Gavellina ansambla Siniša Ružić, redateljica Saša Broz i glumac Robert Kurbaša. Program, ali i intervju potonjeg s Kazališnim vijećem rezultirali su apelom većine ansambla i zaposlenika da baš njega nikako ne izaberu, pri čemu je glasno odjeknula suzdržanost Gavelline prvakinje, Anje Šovagović Despot.

Natječaj je na koncu ipak neslavno propao jer su još za njegova trajanja vlastodršci odlučili imenovati nove gradske predstavnike u Kazališna vijeća, odnosno Mani Gotovac zamijeniti glumcem HNK u Zagrebu Zijadom Gračićem.

Upravo ta kadrovska promjena pokazala se ključnom na drugom natječaju, na koji su pak pristigle tek dvije prijave - redatelja Dražena Ferenčine i opet Siniše Ružića. Znakovito, Svrtan, koji je još donedavno najavljivao svoje velike planove za kazalište u Frankopanskoj, a uspio je pokrenuti i godinama u birokratskim ladicama zagubljeni plan rekonstrukcije kazališta i dogradnje komorne scene - nije se prijavio.

Ružić je, pak, svjedoče zaposlenici Gavelle vršio pritisak na kolege da izaberu upravo njega, no tome unatoč je dvojac koji predstavlja umjetničko osoblje odnosno ostale djelatnike kuće - Enes Vejzović i Filip Šovagović - ipak odabrao Ferenčinu. Predstavnici stranke Milana Bandića, Kostadinka Velkovska i odnedavni USKOK-ov optuženik Drago Topolovec, na opće iznenađenje odlučili biti suzdržani (!), pa je presudan bio glas Zijada Gračića. Za kojeg se ispostavilo da je predstavnik Nezavisnih za Hrvatsku.

Bandić je dakle Hasanbegoviću (a koji usput budi rečeno stanuje u neposrednom Gavellinu susjedstvu) prepustio izbor ravnatelja Gavelle. Ili kako je to Hasanbegović objasnio Telegramu :

Naš predstavnik u Kazališnom vijeću držao je da je novoizabrani ravnatelj Ferenčina najbolji izbor, pa je tako i glasao. Dvoje Bandićevih članova je, iz meni nepoznatih razloga, bilo suzdržano. Treba također istaknuti da nikada ravnatelj niti jednog kazališta u Hrvatskoj nije biran isključivo po željama ansambla”.

U istoj izjavi kontroverzni bivši ministar kulture pokušao je novog ravnatelja lišiti etikete 'svog čovjeka', pa je brzo dodao:

Drago mi je da se moj pogled podudara s pogledom većine ansambla, držao sam da je to najbolje rješenje. No gospodin Ferenčina nije eksponent nikakve politike pa ga ne bi trebalo obilježavati vezama koje ne postoje”.

Je li skidanjem Hotela Zagorje s repertoara Boris Svrtan tržio nastavak svog (glumačkog) angažmana u Gavelli za čišćenje terena novom ravnatelju ili je riječ o još jednoj začudnoj slučajnosti, otvoreno je pitanje.

Veliki test za Anu Lederer

Na potezu je sad Gradski ured za kulturu, točnije njegova pročelnica Ana Lederer, koja bi i formalno morala Borisu Svrtanu, samo par mjeseci prije isteka mandata, odobriti prenamjenu sredstava za Hotela Zagorje u neku drugu svrhu, premda - kako smo to već pokazali - za to zapravo nema stvarnih razloga.

Dapače, nije li upravo Ana Lederer u nedavnom intevjuu za N1 rekla kako zagrebačka gradska kazališta dobro posluju i kako nisu u minusu, odnosno financijskim problemima?

Čak i ako dosad s cijelom ovoj pričom nije imala nikakve veze, na tom će - prvom konkretnom problemu u mandatu - Ana Lederer biti na velikom testu. Spada li po njezinoj procjeni i Ivana Bodrožić, kao i Oliver Frljić u društvo nepoželjnih umjetnika, a njezin roman u ono što je svojevremeno nazivano izopačenom umjetnošću?

I konačno, je li Lederer zajedno sa Svrtanom i Kazališnim vijećem, spremna izložiti Gavellu sudskim procesima s golemim odštetnim zahtjevima, a na koje bi se tri oštećene autorice, Bodrožić, Kovačić i Tomić, s pravom mogle odvažiti?

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI