Lik Petra Pana stvorio je škotski književnik James Matthew Barrie početkom prošlog stoljeća, a prvi se put pojavio u Barriejevoj knjizi za odrasle The Little White Bird. 1904. Barrie je svoj lik izuzeo iz knjige te napravio uspješnu scensku adpataciju Peter Pan or the Boy Who Wouldn't Grow Up, koju je kasnije (1911.) opet preradio u roman Peter and Wendy.
Priča počinje dolaskom Petra Pana u sobu djece obitelji Darling, gdje je Petar prije, bježeći da ga ne otkriju kako prisluškuje dok gospođa Darling djeci priča priče pred spavanje, izgubio svoju sjenu. Sjenu mu uspije natrag prišiti Wendy, najstarija među djecom, a kad Petar otkrije da Wendy također zna pričati priče, Petar je pozove da bude majka Izgubljenim dječacima koji s njim žive u Nigdjezemskoj. Wendy pristaje, a pridružuju joj se i braća, John i Michael, te zajedno s Petrom i uz pomoć vile Zvončice, odlete u Nigdjezemsku.
U Nigdjezemskoj dožive niz avantura koje uključuju spašavanje Tiger Lily, indijanske princeze i sukob s gusarima, a John i Michael se priključe Izgubljenim dječacima. Na kraju, pričajući Izgubljenim dječacima priču o roditeljima, Wendy se ipak odluči odreći uloge majke i vratiti kući. Petar je razočaran, no prije povratka, Wendy i izgubljeni dječaci morat će proći kroz još jednu nevolju – otima ih zli Kapetan Kuka, s kojim su se već sukobili kad su spašavali Tiger Lily. Petar ih uspije spasiti, te se svi sretno vrate u Kensington Gardens. Gospođa Darling odluči usvojiti sve Izgubljene dječake, što odbije samo Petar jer ne želi odrasti, dok ostale to neminovno čeka.
Kraj priče postoji u nekoliko različitih verzija: od toga da Wendy odrastajući zaboravi na Petra Pana sve dok i sama ne postane majka do toga da Petar dolazi svakog proljeća i odvodi Wendy na neko vrijeme u Nigdjezemsku...
Kroz dvadeseto je stoljeće nastajao daljnji niz scenskih i filmskih adaptacija, te autorizirani nastavak kojeg potpisuje Geraldine McCaughrean, a za jednu od adaptacija zaslužan je domaći skladatelj Bruno Bjelinski koji je prema poznatoj priči skladao – balet.
Bjelinski je skladanje baleta Petar Pan završio 1966. godine, a iste je godine i praizveden u Baletu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prema zamisli i u koreografiji Nenada Lhotke, pod ravnanjem Mire Belamarića.
Balet je posljednji put premijerno produciran 2009. godine u HNK Osijek, kad je koreografiju potpisao Dinko Bogdanić, a u sezoni 2015/2016 na reprtaor HNK u Zagrebu stiže u koreografiji gosta iz Italije, Giorgia Madie.