Američko-francuska glumica, redateljica, spisateljica i učiteljica, Lee Delong, koja je ‘klaunski zanat’ ispekla u školi slavnog Jacquesa Lecoqa, već se godinama vraća u Hrvatsku i zahvaljujući Triko Cirkus Teatru organizira radionice i radi predstave za ovu mladu hrvatsku kulturnu scenu.
Triko Cirkus Teatar, profesionalna neovisna kazališna družina koja kao glavni stilski izraz koristi suvremeni cirkus, već dugi niz godina sustavno se bavi produkcijom predstava baziranih na stilu kazališnog klauna, a od 2010. godine blisko surađuju s francusko-američkom klaunicom, glumicom, pedagoginjom i redateljicom Lee Delong.
Misija Triko Cirkus Teatra je uvesti klaunsko kazalište u hrvatsku kulturu, ne samo kroz klaunske predstave, već i kroz edukaciju i stručno usavršavanje profesionalnih glumaca, plesača, pjevača i cirkuskih artista, čemu je uvelike pridonio niz radionica sa spomenutom pedagoginjom.
2014. održane su dvije neformalne večeri klaunskih etida u sklopu radionica klaunskog kazališta koje Triko redovito organizira u sklopu Platforme u KC-u Travno. Prošlogodišnja je platforma završena velikim cabaretom Feydeau...re...mi, a izvedene su scene inspirirane Feydeauovim farsama u maniri kazališnog klauna i ekscentričnih likova. Cabarte je izabran u službeni program ovogodišnjeg festivala FEN u Opatiji.
Ove je pak godine Platforma počela klaunskim treninzima u KUC-u Travno od 31. ožujka do 3. travnja na kojima su sudjelovali performeri već upoznati s tehnikom klauna, a to im je bila prilika za vježbanje ‘klaunskog mišića’, kako to slikovito opisuje Lee Delong. Najesen planiraju intenzivnu radionicu buffona s istom voditeljicom.
Lee Delong rođena je u Weirtonu u Zapadnoj Virginiji, a od 1985. godine živi u Parizu. Nakon kazališnog studija u Zapadnoj Virginiji pa studija glume u New Yorku, obrazovanje je nastavila u Internacionalnoj kazališnoj školi Jacquesa Lecoqa, a zatim u njegovom laboratoriju za pokret. U Americi je Delong igrala u više od trideset predstava, a dvije je sama osmislila i režirala (The Moon i A Woman and Another Woman). U Parizu je s kazalištem Espeho, kojem je i osnivačica, režirala predstavu Snježna kraljica. Predstava je igrala po Francuskoj i po cijeloj bivšoj Jugoslaviji. 1990. Lee se vraća u Mostar gdje u Mostarskom teatru mladih s Darkom Rundekom, Sandom Hržić i Sonjom Savić kreira glazbenu predstavu NE.
Od 1994. do 1996. na Akademiji dramskih i filmskih umjetnosti u Sarajevu poučava pokret i kazališnu klauneriju, a po završetku rata sa studentima završne godine sarajevske akademije Lee je kreirala predstavu Macblettes, koja je igrala u Atlanti za vrijeme Olimpijskih igara i u Sarajevu. Za solo predstavu A Woman Alone, Lee je dobila nagradu za najbolju glumicu 2007. na MESS-u u Sarajevu te 2009. godine u Mostaru na Festivalu autorskog pozorišta.
U Hrvatskoj je vodila klaunske radionice u organizaciji Kulutre promjene SC-a i Triko Cirkus Teatra za koji je i režirala četiri predstave: Kikiriki 2011, Slavuj 2012, Dvije i pol sestre 2012. i Noć živih klaunova 2013. S istim kazalištem sada razvija klaunsku scenu u Hrvatskoj kroz projekt Klaunska platforma.
Između radionica i FEN-a Delong je odvojila malo vremena za kratki intervju u kojem je pojasnila što je Klaunska platforma, kazališni klaun te kako doživljava hrvatsku cirkusku scenu.
Teatar.hr: Što je Klaunska platforma 2015. u kojoj sudjelujete i u sklopu koje imate dvije radionice ove godine, i koji joj je cilj?
Lee Delong: Klaunska platforma je mentalni i fizički prostor u kojem moji polaznici, učenici mogu istraživati i produbiti svoj rad. Također pruža mogućnost razmjene ideja s drugim glumcima/glazbenicima/klaunovima kao što je to bio slučaj u Irskoj iz čega se ‘rodila’ predstava Noć živih klaunova. Platforma nam omogućuje i da radimo cabaret sa živom glazbom, komičarima omogućuje razvoj njihovog rada u formi kratkih večernjih nastupa od 5 do 15 minuta što je bit razvoja komedije.
Ove ću godine održati radionicu buffona (lakrdijaša) što je suprotno klaunovima, a možda i majstorsku radionicu klaunova.
Teatar.hr: U Hrvatskoj ste održali već nekoliko radionica, što možemo očekivati od radionica koje pripremate u Zagrebu?
Lee Delong: Na Balkanu radim od 1987. godine kao glumica, redateljica, spisateljica, učiteljica i trener, a posljednjih sam šest godina posebno fokusirana na Hrvatsku. Održala sam bezbroj radionica, ali sam radila i kao asistentica redatelja na filmu, kao pedagog itd… Moj rad u Hrvatskoj je usko vezan uz moj umjetnički život.
Kao što sam spomenula, ove ćemo se godine više koncentrirati na područje lakrdije, stila koji je više vezan uz tragediju. No, kakav god bio stil ili sadržaj, poanta rada je stalna potraga za umjetničkom istinom kroz koju se neprestano krećemo naprijed. Živimo u stalnoj nadi da ćemo pronaći što više partnera koji će podržati naš rad kako bi stvorili kazališne produkcije.
Teatar.hr: Što je zapravo kazališni klaun? Što nam donosi drugačije od klaunova 'na koje smo navikli'?
Lee Delong: U Hrvatskoj ne postoji tradicija cirkusa, ovdje je to nova forma. Kazališni se klaun od cirkuskog razlikuje u svojoj ljudskosti. Kazališni je klaun autentičan, ranjiv, čovječan i puno više ovisi o glumcu nego tradicionalni cirkuski klaun koji je više akrobat i majstor gegova. Međutim, te se definicije često isprepliću. Kad gledate Cirque du Soleil, primijetit ćete ljudske klaunove više nego što smo ih upoznali s braćom Ringling, Barnum i Bailey cirkusom primjerice. Sve se definicije pretapaju, uostalom ima li razlike između nekih plesnih i kazališnih izvedbi? Živimo u vremenu spajanja - kazališta i plesa, afričke glazbe i rapa, cirkusa i kazališta...
Teatar.hr: Koristite li moderne tehnologije u svojim nastupima i izvedbama?
Lee Delong: Ja sam ekstremno moderna stara škola.
Teatar.hr: Kakva je recepcija cirkuskog teatra u Europi i Americi? Vidite li razliku u recepciji u Hrvatskoj?
Lee Delong: To su velika pitanja, Amerika, Europa… Amerika ima bogatu tradiciju cirkusa, kao i Europa. Od one-ring cirkusa s jednim cjelovitim izvedbenim prostorom i programom, do onih s tri ili četiri ili ekstravagantnih nastupa poput onog Soleila ili Plumea. U mom malom selu u Francuskoj svake godine se održava nekoliko nastupa one-ring cirkusa s jednom pozornicom, odnosno programom. To je definitivno dio kulture i u Francuskoj i u Italiji. Hrvatska trenutno najviše uvozi Novi cirkus, ali voljela bih vidjeti i vaše vlastite verzije ovog uzbudljivog posla.
Teatar.hr: S hrvatskom novocirkuskom scenom surađujete već godinama. Vidite li kakav napredak, ne samo u smislu vještine izvođenja, već i financiranja i pozicioniranja na sceni? (uzevši u obzir Nagradu publike Teatra.hr za Neovisno kazalište godine, nastup na festivalu Croatie, La Voici, nastup na festivalu u Meksiku, Irskoj itd.)
Lee Delong: Krećemo se poput krda kornjača...
Teatar.hr: Koliko u nastupu ima improvizacije?
Lee Delong: Nema improvizacije kao takve ni u jednom mom nastupu osim ako se ne dogodi greška ili neko iznenađenje.
Teatar.hr: Glumite, režirate, podučavate... čime se trenutno bavite?
Lee Delong: Glumim, režiram, pišem, treniram, podučavam… kao i obično.
