Fjodor Mihajlovič Dostojevski, nakon povratka s robije u Sibiru, gdje je proveo deset godina, okreće se pitanjima dobra i zla, krivnje i odgovornosti, zločina i kazne. Dostojevski upada u dugove, živi u siromaštvu, te piše roman Zločin i kazna koji u nastavcima objavljuje u časopisu Ruski vjesnik, a iako je tema ubojstvo, ne radi se o tipičnom kriminalističko-detektivskom romanu.
Priča je smještena u u Sankt Petersburg sredinom 19. stoljeća i govori o mladom i neuspješnom studentu prava Raskoljnikovu koji se iz “viših ciljeva” odlučuje na ubojstvo sjekirom. Opravdanje za ubojstvo nalazi u tome što je njegova žrtva pohlepna, stara lihvarka kojoj ionako ostaje tek nekoliko mjeseci života. Njezinim novcem namjerava završiti studij, pomoći siromašnoj majci i sestri te obitelji Marmeladov.
Zločin se odvija u prvom poglavlju romana, čitatelj od početka zna tko je ubojica, a u daljnjim nastavcima Dostojevski piše o posljedicama tog čina. Raskoljnikov se ne kaje zbog ubojstva, misli da je kao izniman pojedinac iznad svih zakona, no ubrzo shvaća da ubojstvom nije riješio svoje probleme. Inspektor Portifirij jedini sumnja u njega, ali se ujedno divi njegovoj inteligenciji. Slijedi njihova igra mačke i miša, Dostojevski analizira psihološko stanje lika sve do njegove konačne predaje u ruke zakona i odlaska u Sibir.
Roman je objavljen 1866. godine, a prvi put je postavljen na pozornicu 1871. u Petrogradu. Nakon te prve izvedbe, slijede različite dramatizacije i adaptacije dokazujući da je Dostojevski neiscrpno vrelo inspiracije. Naravno, roman je ubrzo dobio i svoju filmsku verziju (ili točnije, njih tridesetak), a zahvaljujući Eduardu Artemijevu, ruskom skladatelju, Zločin i kazna se pretvara i u tragičnu operu.
U Hrvatskoj je Zločin i kazna posljednji put u kazalištu viđen 2010. i to u slovenskoj produkciji čiju je režiju potpisao Diego de Brea, dok je zadnja ovdašnja produkcija istog naslova bila ona HNK Split 2009. godine, u režiji Aleksandra Anatoljeviča Ogarjova.
Upravo Zločinom i kaznom u zagrebačkoj su Gavelli odlučili otvoriti sezonu 2013/2014, a režiju predstave kao i adaptaciju izvornika povjerili su Zlatku Svibenu, koji je pak ulogu glavnog (anti)junaka dodijelio Franji Dijaku.
