Login za korisnike

Lohengrin

Opera kojoj dugujemo najpoznatiju svadbenu koračnicu na svijetu, stiže na repertoar HNK u Zagrebu u sklopu obilježavanja Wagnerove godine.

***

Lohengrin je romantična opera Richarda Wagnera u tri čina, za koju je sam napisao i libreto, a koja je prvi put izvedena 1850. Njezina se priča temelji na srednjevjekovnim njemačkim mitovima,, prvenstveno Parzivalu autora Wolframa von Eschenbacha i njegovu nastavku Lohengrin, a koji je pak utemeljen na epu Garin le Loherain i prati život Parsifalova sina i viteza Svetog grala - Lohengrina.

Wagner je rad na operi započeo tijekom boravka Marienbaduu ljeto 1845., a do studenoga iste godine završio je liberto. Skladati je počeo u  Gross-Graupe 1846., a dovršio u travnju 1848. godine.

Operu je posvetio jednom od svojih 'rijetkih prijatelja', i budućem puncu, Franzu Lisztu, koji mu je pomogao da se skloni u Švicarsku nakon dresdenskog ustanka. Finale opere prvi j eput izvedeno na koncertu upravo u dresdenskoj Operi , 2. rujna 1848. no uprava kuće nije bila zainteresirana za postavljanje cijele predstave. Premijera se stoga zbila dvije godine kasnije, točnije 28. kolovoza 1850. u Staatskapelle Weimar, a njom je ravnao upravo sam Liszt, koji je za datum praizvedbe namjerno odabrao onaj rođenja jednog od najslavnijih građana Weimara - Johanna Wolfgang avon Goethea. Sam Wagner, još uvijek u progonstvu, nije mogao prisustvovati izvedbi, pa je vlastitu operu prvi put u cijelosti vidio 1861. u Beču.

Uprkos, kako navode tadašnji kroničari, neprikladnom nastupu  tenora Karla Becka, Lohengrin je postao instantni hit, a kritika je o njemu zapisala da je "jedno od najljepših djela njemačkog romantizma u kojem glazba pomoću hipnotički kontinuiranog protoka zvuka ujedinjuje soliste, zbor i orkestar u jedinstven i neponovljiv umjetnički izraz". Ipak, kako to već biva s Wagnerom postojei kritičari koji ovu operu odbacuju kao sentimentalnu i staromodnu, dok pak psihoanalitičar Otto Rank tvrdi da nosi daleko dublje značanje no što joj se to obično pripisuje...

Jednim od najljepših djelova opere smatra se njzina uvertira...

...dok je širokoj javnosti svakako najpoznatiji njezin dio Svadbeni zbor, najčešće korišten aglazba na svadbenim ceremonijama svih vremena...

http://www.youtube.com/watch?v=mTqbPNharPk

Radnja je opere smještena u Antwerpen u 10. stoljeću. Kralj Henrik zatiče Brabant podsjeljen oko nasljedstva vojvodskog prijestolja. Friedrich od Telramunda zauzima tron i optužuje Elsu, vladaricu Brabanta, da je ubila zakonitog nasljednika, svog brata Gottfrieda. Elsa se zaklinje u svoju nedužnost, pa Kralj odlučuje spor razriješiti borbom između Telramundova i Elsinog predstavnika. Kako se nitko ne želi boriti u Elsino ime, ona pripovjeda san o vitezu u sjajnom oklopu, kad li u u barci koju vuku labudovi stiže Lohengrin. On pristaje braniti njezinu čast po uvjetom da ga nikad ne pita za njegovo ime ili podrijetlo. Lohengrin pobjeđuje u boju, a Telramund, protjeran kao izdajnik, sa suprugom Ortrud, skuje plan kojim se želi osvetiti misterioznom vitezu i zavaditi ga s ELsom. Tijekom ceremonije vjenčanja njih dvoje javno optužuju Lohengrina da je Telramunda pobijedio korištenjem čini. Kasnije, u bračnoj ložnici, Elsina znatiželja raste sve dok na koncu ne izusti zabranjeno pitanje.  Telramund upada kako bi napao Lohengrina, no ovaj ubija provalnika i potom pred sudom obznanjue odgovor na ELsino fatalno pitanje:  on je Lohengrin i vitez je Svetog grala, pa mu je dozvoljeno ostati među ljudima samo ako je njegov identitet skriven. Pozdravlja se Elsom, a njegov do tad začarani labud pretvara se u Gottfrieda, pravog nasljednika prijestolja...

Premijerom Lohengrina u koprodukciji s Franačkim teatrom Wurtzburg, HNK u Zagrebu pridružuje se obilježvanju Wagnerove godine, a režiju predstave povjerili su nekadašnjem glumcu. potom redatelju, a od 1991. do 2006. godine i generalnom ravnatelju Saarländischen Staatstheaters Saarbrücken, Kurtu Josefu Schildknechtu koji je za njih u zajednočkoj produkciji već postavio Parsifala.

autorski tim
Kurt Josef Schildknechtredatelj
Rudolf Rischerscenograf
Götz Lanzelot Fischerkostimograf
Roger Vanonioblikovatelj svjetla
Jan Bubakasistent dirigenta
Antonia Jakšić Dorotićasistent kostimografa
Richard Wagnerskladatelj
Nikša Barezadirigent
Jasna Žarićasistent redatelja
Saša Britvićasistent dirigenta
Žorž Draušnikasistent scenografa
Ivan Josip Skenderzborovođa
Danica Dedijerasistent kostimografa
Maja Oršić Magdićprevoditelj

izvođači
Adela Golac - RilovićElsa*
Alen RuškoBrabantski plemić*
Antonio BrajkovićBrabantski plemić*
Davor RadićTelramund*
Dubravka Šeparović MušovićOrtrud*
Hugo MalletLohengrin*
Ilir StetencuVojvoda Gotfried
Iva Krušićpaž
Ivanka BoljkovacOrtrud*
Ivo GamulinBrabantski plemić*
Joachim GoltzTelramund*
Ljubomir Puškarićglasnik*
Luciano BatinićHeinrich*
Marin Arman GrbinVojvoda Gotfried
Mario BokunBrabantski plemić*
Marko CvetkoBrabantski plemić*
Marta Musappaž
Martin HomrichLohengrin*
Ozren Bilušićglasnik*
Pavel ShmulevichHeinrich*
Rea Alaburićpaž
Robert PalićBrabantski plemić*
Siniša GalovićBrabantski plemić*
Sonja Runjepaž
Tamara Franetović - FelbingerElsa*
Tanja Ruždjakpaž
Željko GrofelnikBrabantski plemić*

Odgovori