Petrica Kerempuh Krležin je lukavac, veseljak i prepredenjak, nastao po uzoru na srednjovjekovnog njemačkog lukavca Tilla Eulenspiegela. U Baladama on je utjelovljenje hrvatskog plebejca i njegov lik dominira tom kajkavskom pjesničkom zbirkom.
Krleža je kroz 'Balade' također dao svoj doprinos kajkavštini – ili preciznije – stvorio je svoju vlastitu kajkavštinu kombinirajući Belostenčev 'Gazofilacij', djela i izraze Vramca, Pergošića, Habdelića i Brezovačkog isprepletene s latinskim, madžarskim, njemačkim, štokavskim i talijanskim izrazima koje je pokajkavštio.
Adam Končić je za 'Ni med cvetjem ni pravice' od trideset i šest balada, koliko ih je u zbirci, odabrao šesnaest i, kako najavljuju, složio ih u tekst koji tvori dramsku cjelinu i koji interpretira ne recitativno već igrano.
On sam o predstavi kaže: ''Osluškujući situaciju u državi imali smo potrebu izraziti i dati svoje viđenje 'Balada Petrice Kerempuha'. U jednom momentu su za nasmijati se, u drugom gorke i opore. Vjerujem da ćemo dati vrlo interesantno viđenje Krležinih stihova napisanih 1936. koji apsolutno korespondiraju s današnjim vremenom. U predstavi ne pjevam, ali glazba Duška Zubalja cijelo vrijeme podcrtava atmosferu.''
Također najavljuju kako je predstava djelomično interaktivna te kako je fabula lako razumljiva čak i onoj publici kojoj kajkavski nije primarno narječje.