Naslovnica > VIJESTI > CROSSOVER > Fabre kojeg (ne)ćete gledati

Fabre kojeg (ne)ćete gledati

Jednu od najskupljih i najspektakularnijih predstava sezone platili su i domaći gledatelji, ali je vidjeti neće. Osim ako ne skoknu do Salzburga.
Share on facebook
Share on twitter

Requiem za Metamorfozu

Nakon što je proteklog ljeta u dva mjeseca u Hrvatskoj održao radionicu, izložbu, izdao dvije vlastite knjige te gostovao s predstavom, Jan Fabre dogovorio je još jedan projekt – međunarodnu koprodukciju 'Requiem za Metamorfozu', a koji će premijerno biti izveden 26. kolovoza na u sklopu opernog programa ovogodišnjeg festivalu u Salzburgu.

'Requiem za Metamorfozu' međunarodni je projekt nastao u produkciji Fabrova Troubleyna, Salzburger Festspiele (Austrija), RuhrTriennala (Njemačka) & Vilniusa, europskog grada kulture - 2009 (Litva), a u koprodukciji s Champ d'Action (Belgija), Slovenskim mladinskim gledališčem (Slovenija), ZeKaeMom (Hrvatska), Sirens Festivalom (Litva) i Missdeluxedanceco (Luxemburg).

U koprodukciji osim novcem, Zagrebačko kazalište mladih sudjeluje i ‘posudbom’ dvoje glumaca, Katarine Bistrović Darvaš i Frana Maškovića, a koji su se nakon audicije u Zagrebu pridružili ostatku međunarodnog tima u Troubleynu.

Zanimljivo je međutim, da ovu koprodukciju domaća publika po svoj prilici nikada neće vidjeti, budući da joj je, prema informacijama iz ZKM; za izvedbu potrebna scena veličine 40x40m. No, to je, kažu, manje bitno u usporedbi s probojem domaćeg teatra na inozemno tržište.

Projekt je posvećen Edmondu Fabreu i Heleni Troubleyn, tekst, režiju, scenografiju i koreografiju potpisuje Jan Fabre, glazbu Serge Verstockt, dramaturgiju Luk Van den Dries i Miet Martens kostimografiju Pol Engels i Katrien Strijbol, a oblikovanje svjetla Harry Cole. Imena izvođača - 25 plesača, glumaca, glazbenika bit će objavljena naknadno, a o čemu se radi pokušat će vam objasniti Fabreov dramaturg Luk Van den Dries:

Transformacija i metamorfoza su vjerojatno najznačajnije teme u Fabreovom stvaralaštvu. 'Njegov čovjek nije potpun; umjesto toga on je neprestano u stvaranju, kao rad u nastajanju... Requiem za Metamorfozu jest requiem, što stavlja u središte rastanak. Rastanak od života, od tvari, od vlastite zemaljske egzistencije, od vremena.... U Fabreovom Requiemu za Metamorfozu smrt ne predstavlja kraj. Umjesto toga ona predstavlja trenutak tranzicije, gotovo ritual prijelaza u drugačiju egzistenciju...

A kako to sve skupa izgleda možete provjeriti od 26. kolovoza u Salzburgu, čije službene festivalske stranice žive ovdje.

18.06.2007.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI