Login za korisnike

Seviljski brijač (st)

Najpoznatiji svjetski brijač sigurno je onaj iz Seville, kojeg u HNK Split možete vidjeti u rijetko izvođenoj dramskoj verziji.

***

Napisan kao predložak za komičnu operu, 'Seviljski brijač' je prošao zanimljiv put do svog, danas vjerojatno najpoznatijeg, opernog ostvarenja. 1772. tekst Pierra de Beaumarchaisa odbila je pariška Comédie-Italienne za koju je operu zamislio. Comédie-Italienne bila je poznata po prikazivanju opernih i dramskih ostvarenja u izvedbi talijanskih glumaca, zbog čega ne čudi kako je Beaumarchais svoj predložak temeljen na commediji dell’arte namijenio upravo njima. 1773. preradio je predložak u dramski tekst, a praizvela ga je Comédie-Française 1775.

Nakon toga, prvu operu po ‘Seviljskom brijaču’ skladao je Giovanni Paisiello, dok je dvadesetak godina kasnije, 1816., praizvedena verzija koja je doživjela bezbroj postava i koja uživa planetarnu popularnost – ona Gioachina Rossinija, za koju je libreto po Beaumarchaisovom predlošku napravio Cesare Sterbini.

Priča ide ovako: Grof Almaviva neizlječivo je zaljubljen u Rosinu koja živi zatočena kod ljubomornog doktora Bartola. Grof pokušava osvojiti Rosininu naklonost, a po savjete odlazi lokalnom brijaču Figaru, koji mu pomaže da uopće dođe do Rosine. Njegovi planovi najčešće uključuju različite vrste prerušavanja pa tako Almaviva do Rosine dolazi umjesto njenog učitelja klavira Basilija, kojeg potplati da glumi kako je bolestan. Osim što se skriva od Bartola, grof igra igru i s Rosinom, kojoj ne želi otkriti koliko je bogat, pa prerušavanja uključuju i to da se pred Rosinom pokazuje kao siromašni student ili sluga. Nakon brojnih peripetija, jer doktor Bartol želi Rosinu za sebe, Almaviva i Rosina ipak uspijevaju dogovoriti vjenčanje, a Figaro za svoje usluge bia bogato nagrađen.

‘Seviljski brijač’ dio je trilogije o Figaru, koja se danas smatra najvažnijim dijelom Beaumarchaisove ostavštine, iako je bio i državni službenik, političar, špijun, glazbenik, izdvač Voltaireovih sabranih djela... Preostala dva dijela trilogije čine ‘Figarov pir’, koji je također poslužio kao predložak slavnoj Mozartovoj operi, te ‘La Mère coupable’.

‘Seviljski brijač’ na svjetskim se pozornicama rijetko nalazi kao drama, a upravo dramsku verziju možete pogledati u HNK Split u režiji Renea Maurina koji se o tekstu pita sljedeće :’ U što se to pretvorio prevratnički duh borbe za prava nasljedovana Francuskom revolucijom i kakvi su međugeneracijski odnosi u današnjem, velikom i slobodnom svijetu? Rakete Beaumarchaisova humora nanovo opremamo bojnim glavama pitajući se - tko je danas nadmoćan i nasilan, tko je žrtva vremena i slobode u kojoj živimo i čiju je bradu potrebno obrijati da bi se vidjelo pravo lice?’

autorski tim
Slavko Batušićprevoditelj
Dubravka Lampalovautor adaptacije
Pierre - Augustin Caron de Beaumarchaisautor teksta
Almira Osmanovićscenski pokret
Zoran Mihanovićoblikovatelj svjetla
Alen Čelićscenski pokret
Zlatko Kauzlarić Atačscenograf
Jagoda Granićjezični savjetnik
Rene Maurinredatelj
Marija Žarakkostimograf
Nenad Šiškovglazbeni aranžer

izvođači
Andrea MladinićRozina
Ante Čedo MartinićMatičar filozof
Danijela Vukovićalguazil
Elena Orlićalguazil
Ivo PerkušićĆelija
Lana Hulenićalguazil
Marko Petrićalguazil
Mia Čotićalguazil
Mijo JurišićFigaro
Nenad SrdelićBartolo
Nikša Arčaninalguazil
Ratko GlavinaDon Bazilio
Vicko BilandžićAlmaviva
Zdeslav ČotićŠteta

Odgovori