Login za korisnike

Elijahova stolica

Razobličavanje incestuoznog nacionalizma iz romana Igora Štiksa, u jednu od najhvaljenijih predstava u regiji, pretvorio je Boris Liješević.

***

Igor Štiks diplomirao je komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a potom doktorirao na Institutu za političke studije u Parizu i Northwestern University u Chicagu. Dosad je objavio dva romana, Dvorac u Romagni (2000) i Elijahovu stolicu (2006), a za potonju je dobio nagrade Ksaver Šandor Đalski  i Kiklop za najbolje prozno delo godine u Hrvatskoj. Roman Elijahova stolica preveden je do sada na desetak evropskih jezika, a ulomak iz njgea uvršten je i u antologiju Best European Fiction, objavljenu u SAD 2010. godine.

Glavni lik Elijahove stolice,  Richard Richter pedesetogodišnji je pisac koji se nakon raspada braka odlučuje iz Pariza vratiti u rodni Beč, gdje još živi njegove teta Ingrid s kojom je odrastao, nakon što mu je, nedugo nakon poroda umrla majka, a otac počinio samoubojstvo.

No, tamo će, nakon pronalaska jedne plave bilježnice i majčina pisma muškarcu za kojeg se otkriva da je njegov pravi otac, shvatiti da je identitet s kojim je živio pola stoljeća - lažan.  Njegova potraga za pravim ocem, sarajevskim Židovom Jakobom Šnajderom, i identitetom, istinom o vlastitu postojanju, odvest će ga u Sarajevo 1992. u kojemu upravo bijesni rat. Tamo će upoznati  jednom pravo prijateljstvo i jednu pravu ljubav, koje će trajati tek pet sretnih dana, do konačne spoznaje o incestu, i samoubojstva što ga pisac najavljuje još na prvim stranicama romana...

Stolac iz naslova jest pak onaj obredni za obrezivanje na kojeg če u jednoj ključnih epizoda romana, onoj u sarajevskoj sinagogi, glavni junak slučajno i - sjesti.

Roman je na scenu JDP u koprodukciji sa sarajevskim MESS-om, vrlo intrigantnim redateljskim postupkom postavio Boris Liješević, pa je predstava osvojila i Grand Prix 'Mira Trajlović', prošlogodišnjeg BITEF-a.

"Roman i predstava 'Elijahova stolica' govore o tome tematizirajući incest ne kao konkretni spoj srodnika koji nisu ni znali da su u srodstvu, već kao imperativ etnonacionalizma, koji zahtijeva da se ista krv spaja samo s istom krvi da bi se očuvala imaginarna etnička zajednica, a uništilo ono što je 'nečista krv'. To je pravi incest i istinski skandal o kojem govori ova priča. Ne čudi što je incestuozni nacionalizam odabrao kao svoju metu gradove poput Sarajeva koji nude sasvim drugačiji model i viziju socijalnog i političkog života", kaže Štiks.

autorski tim
Igor Štiksautor predloška
Aleksandar Kostićskladatelj
Branko Dimitrijevićdramaturg
Boris Liješevićautor adaptacije
Ljiljana Mrkić Popovićsavjetnik za scenski govor
Gorčin Stojanovićscenograf
Maja Mirkovićkostimograf
Darko Lukićautor dramatizacije

izvođači
Bane JevtićIvor
Jelena TrkuljaPaula Miler
Maja IzetbegovićAlma Filipović
Renata UlmanskiIngrid Miler
Svetozar CvetkovićRichard Richter
Vlastimir Đuza StojiljkovićJakob Šnajder

Odgovori