Svaka iole respektabilna lista "naj" početnih rečenica književnih djela nezamisliva je bez one kojom počinje Die Verwandlung tj Preobrazba, najpoznatije djelo Franza Kafke.
"Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio iz nemirnih snova, otkrio je da se u krevetu pretvorio u golemog kukca. "
Odnosno, možda ne baš u kukca. Već - u njemačkom izvorniku u Ungeziefer - a što je izraz koji bi u kolokvijalnom njemačkom odgovarao, kažu, našem izrazu 'buba', daleko više nego li znanstvenom 'insekt', odnosno 'kukac'. No, ako se i ne mogu složiti oko toga koji je izraz najbolje upotrijebiti u prijevodu, lingvistički stručnjaci ipak se slažu oko vrste u koju se Samsa prometnuo. S rodom, tj. pobližim određenjem, daleko je više rpblema, pa je česta zabluda kako je u pitanju - žohar. Istina je međutim da ga tako naziva tek spremačica u priči, a nitko od članova obitelji, niti se taj izraz koristi u samoj naraciji. Tim, naizgled bizarnim problemom, pojedini se stručnjaci bave već desetljećima, a jedan od najpasioniranijih istraživača teme bio je - Vladimir Nabokov, koji joj je posvetio i podulje predavanje, a čiji sadržaj na engleskom jeziku možete pronaći - ovdje.
Bilo kako bilo, novela prvi put objavljena 1915. godine, formalno je priča o svemu što se s Gregorom Samsom dogodi nakon što on sam, ali i njegova obitelj postanu svjesni stvarnog značenja spomenute rečenice.
Teoretičari su pak Preobrazbu iščitavali kao alegoriju, kritiku suvremenog društva, studiju usamljenosti i otuđenosti i tko zna što sve ne još.
Postala je svojevrsno opće mjesto popularne kulture, kojim su se svojevremeno bavili čak i Simpsoni, a iz nje su se izrodile brojne ekranizacije, stripovi, predstave, opere i baleti, od kojih smo onaj najnoviji uvrstili i u listu najvažniji kazališnih događaja prošle godine.
Među njezinim dramskim adaptacijama najslavnija je ona Stevena Berkoffa iz 1969., a slijedi je ona iz 2006. koju su za potrebe londonskog kazališta Lyric Hammersmit napisali i režirali Gisli Örn Gardarsson i David Farr, uz glazbu Nick Cavea i Warrena Ellisa. Potonja je postala toliko popularna da su je kao predložak za svoje predstave preuzimala kazališta diljem svijeta, a trenutno igra i u Rusiji i u SAD.
U HNK Split su se pak odlučili za daleko komorniju varijantu, pa će predstavu igrati na tamošnjoj maloj Sceni 55, i to u adaptaciji i režiji Ivana Plazibata, kojemu će nakon Procesa, ovo biti već drugi scenski 'okršaj' s Kafkom, a ukojem će mu i opet pobočnik biti skladatelj Gordan Tudor.
Kao kukac ili kao buba, probudit će se pak - Nikša Arčanin.
