Ivanu Brlić Mažuranić često nazivaju hrvatskim Andersenom, a bez njezinih Priča iz davnine gotovo su nezamisliva ovdašnja djetinjstva. Regoč je jedna od priča iz spomenute zbirke nazvana prema liku diva s kojim se sureće mlada vila Kosijenka, u svom prvom posjetu Zemlji.
Kosijenka naime, s ostalim vilma silazi na Zemlju kako bi se poigrala s konjima, no onaj koji nju dopadne, neposlušan je i našu junakinju odvede daleko, daleko od njezinih drugarica - sve do ruševina grada Legena. Tamo susreće Regoča i njih dvoje kreću u avanturu po svijetu - Regoč hodajući, a Kosijenka njišući se u košiću o njegovom uhu. Upoznat eć tako i Ljilju, najpametnijeg i najljepšeg dječaka u dva kotara,, koji će ih namoliti da od Zlovode spase dva cijela sela, što će na koncu i učiniti... Kosijenka će potom ostati živjeti u kulu što će joj je iz zahvalnosti sagraditi seljani, a Regoč će se vratiti u svoj Legen da tamo, kao istotinama godina prije - broji kamenje...
Nakon Šegrta Hlapića, Regoč će biti drugi repertoarni naslov prema predlošku Ivane Brlić Mažuranić kojeg postavljaju u Kazalištu Trešnja, a režiju istog povjerili su Dori Ruždjak Podolski.
