Na popis nagrađenih nagradom Tito Strozzi, za najbolje umjetničko ostvarnje u Hrvatskom narodnom kazalištu, od studenog 2006. godine, uz imena poput Georgija Para, Ruže Pospiš Baldani, Vanje Dracha, Pere Kvrgića itd, sada se nalazi i ono Mustafe Nadarevića. Razlog tome već je dugotrajna Nadarevićeva opsesija pričom o Hasanaginici, koju je odlučio režirati na daskama HNK Zagreb, i to prema motivima drame u stihovima Milana Ogrizovića.
Naravno, to nije prvi put da se Nadarević susreće s Hasanaginicom, jer je već imao ulogu Imotskog kadije u režiji Dine Radojevića, prije otprilike trideset godina, u svojoj režiji u Sarajevu je igrao Hasanagu, a scenarij koji je sam napisao za dugometražni film o Hasanaginicai postoji već neko vrijeme, samo nikako da naiđe na voljnog producenta....
Ipak, Nadarević se ne drži u potpunosti Ogrizovićevog teksta, zapravo mnogi dijelovi su izbačeni, a jednako tako i mnogi likovi, tako da zapravo govorimo o Nadarevićevoj Hasanaginici, koja se samo okvirno drži drame Milana Ogrizovića. Ono na što se Nadarević koncentrira jest kontrastiranje života na dvoru s onim u čaršiji, pa tako tragediji dodaje i mnoge komične scene, a vrijeme u kojemu se radnja događa postaje i vrijeme sadašnjice i vrijeme Hasanage.
Hasanagica je usmena balada nastala između, 1646. i 1649., o čijem pravom podrijetlu vode dugoročne rasprave, a koju su prevodili i veliki Goethe, i Puškin i Mickiewitz, te čije smo stihove 'Što se bjeli u gori zelenoj?, il' su snjezi, il' su labudovi?' svi barem jednom čitali u školi. Mnogo je puta već korištena kao materijal za scensko uprizorenje, a poslužila je, ako slučajno niste znali - i kao predložak za prvu bosansku operu, praizvedenu ne tako davne 2000. godine. Nadarevićev motiv, čini se, ipak je prvotno bila nostalgija, pa je kako i sam kaže, ovu izvedbu posvetio Dini Radojeviću.
U glavnim ulogama možete vidjeti Almu Pricu, Milana Pleštinu, Mustafu Nadarevića, Mariju Kohn, Sinušu Popovića i Leonu Paraminski, za scenografiju je odgovorna Slavica Radović, kostime je osmislila Diana Kosec-Bourek, dramaturginja je Lada Kaštelan, a skladatelj glazbe Ljupče Konstantinov.