Login za korisnike

Mrtve duše

Priča o poreznim makinacijama iz doba Carske Rusije ima puno poveznica s našom svakodnevicom, pa po njoj nastaje i nova predstava kazališta Kerempuh.

***

Roman Nikolaja Vasiljeviča Gogolja Mrtve duše iz 1842., smatra se ne samo njegovim kapitalnim djelom već i temeljem ruskog realizma. Nije stoga čudno da ga se često adaptira za pozornice, a među brojnim dramatizacijama najpoznatija i najpopularnija je svakako ona Mihila Bulgakova, potom gotovo komorna slovačka verzija Milana Lasice i Vladimíra Strniska, i BBC-eva radijska verzija dramatičara Dana Rebellata.

U Kerempuhu se, međutim, nisu odličili niti za jedno od njih već su posve novu adaptaciju naručili od kućnog dramaturga susjedne Gavelle - Dubravka Mihanovića.

Prije njihove emancipacije 1861. godine, kmetovi su u Rusiji mogli biti u vlasništvu vlastelina, a sve ne bi li im obrađivali zemlju. Kmetovi su smatrani robom i moglo ih se prodavati, kupovati i davati u zalog, no pri trženju je za njih korištena zanimljiva mjera - 'duše'.  Dakle, kupovalo se 'dvije duše kmetova', a 'duše' su bile i jedan od parametara za izračun poreza koji su vlastelini plaćali...  Naziv romana odnosi se upravo na tu mjeru, odnosno na mrtve kmetove koji se u još uvijek vode kao 'aktivno' vlasništvo...  No, Gogolj se, naravno, u metaforičkom smislu referira i na opće stanje duha svojih likova...

Priča je pak, ukratko, slijedeća:

Pavel Ivanovič Čičikov stiže u gradić u ruskoj provinciji s namjerom da brzo stekne ugled i imutak, impresionirajući lokalne moćnike. Iako nije naročitog imovinskog stanja Čičkov nemilice troši, uvjeren kako će mu ta 'demonstracija sile' ubudućnosti omogućiti lagodan život, te provođenje u djelo bizarnog plana kupovine mrtvih duša.

Čičkov, naime, planira otkupiti 'mrtve duše' od lokalnih posjednika, smanjujući im tako poreznu osnovicu, a potom temeljem tog 'mrtvog vlasništva' podići pozamašan kredit i umiroviti se na ladanju... No, uprkos početnom uspjehu, plan se na koncu ipak neće odviti kako je planirano, a Čičkov će morati spašavati goli život...

autorski tim
Nikolaj Vasiljevič Gogoljautor preloška
Dubravko Mihanovićautor adaptacije
Đurđa Škavićjezični savjetnik
Dražen Ferenčinaredatelj
Mate Matišićskladatelj
Maja Đurinovićscenski pokret
Marita Ćopokostimograf
Aleksandar Mondecaroblikovatelj svjetla
Ivo Knezovićscenograf

izvođači
Angel PalaševManilov, vlastelin
Anja ĐurinovićGradonačelnikova kći
Antun TudićTajnik vijeća / Mrtva duša
Edo VujićGradonačelnik
Elizabeta KukićKorobočka, vlastelinka
Goran JambrečinaMrtva duša
Hrvoje KečkešPavel Ivanovič Čičikov, putnik
Ivan ĐuričićMižujev, Nozdrjovljev prijatelj
Ivica Antončić Mrtva duša
Luka PetrušićSelifan, kočijaš i po potrebi pripovjedač
Mario MirkovićNozdrjov, vlastelin
Mia BegovićFeodulija Ivanovna, Sobakevičeva supruga
Morina BehxhetMrtva duša
Nenad CvetkoNadzornik, kod Manilova / Gostioničar / Načelnik okružne policije / Prvi činovnik, na sudu / Drugi činovnik, na sudu / Vratar, kod gradonačelnika
Nina ErakManilova, supruga Manilovljeva
Tarik FilipovićSobakevič, vlastelin
Tomislav RadićMrtva duša
Vlatko DulićPljuškin, vlastelin
Željko BajtMrtva duša
Željko KönigsknechtPredsjednik suda

Odgovori