Login za korisnike

Ščelkunčik

Nezaboravnu blagdansku priču o drvenom orašaru koji se pretvara u pravog mladića i djevojci Klari koja zajedno s njim odlazi u magični svijet Šećerne vile, pogledajte u HNK Split.

***

Teško je zamisliti ijednu baletnu kuću koja na svojem repertoaru redovito postavlja svjetska dijela klasičnog baleta, a da pritom u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika nema barem jednu izvedbu slavnog Orašara ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog.

Ova božićna bajka postala je neizostavan dio blagdanskog repertoara već u drugoj polovici XX. stoljeća, a da li je razlog tome nagla komercijalizacija Božića i pomama oko blagdanskih poklona ili naprosto neodoljivo topla priča o djevojci čiji božićni poklon postaje istodobno i čarobna ljubavna priča puna iznenađenja, na vama je odlučiti.

U svakom slučaju, originalna ideja o baletu došla je Ivanu Vsevoložskom , upravitelju ruskog Imperial Teatra, nakon što je pročitao kratku priču poznatog njemačkog romantičarskog autora, E. T. A Hoffmanna. Radilo se o djelu Orašar i Kralj miševa, čiju je adaptaciju ubrzo napravio Alexandre Dumas otac, te libreto napisao Marius Petipa, inače jedan od najpoznatijih koreografa klasičnog baleta, a koji je zaslužan i za koreografiju premijerne izvedbe Orašara 18. prosinca 1982. u Imperial Mariinsky Teatru u St. Petersburgu.

Od tada su se dali u izazov koreografiranja mnogi, između ostalog, i George Balanchine i Mihail Barišnjikov, a ako se zaputite na domaću verziju u HNK Split, dočekati će vas koreografija i režija Waczlawa Orlykowskog koja je nastala 1970. kao rezultat suradnje s dirigentom Mirom Belamarićem. Nju je rekonstruirala Božica Lisak 2003. i od tada je možete vidjeti svake godine redovito na splitskim daskama pod dirigentskom palicom Ivana Repušića.

Radnja se odvija u dva čina te prati priču djevojčice Klare, koja počinje tako što nalazimo nju i njenu obitelj na božićnoj proslavi u vlastitom domu. Proslavu prekida dolazak Herr Drosselemyera, koji nosi poklone članovima obitelji. No, Drosselmeyer uskoro podijeli sve poklone, a Klara ostaje praznih ruku. Da bi oraspoložio uplakanu djevojčicu, on joj poklanja – orašara, u obliku zgodnog uniformiranog vojnika. Zadovoljni, svi odlaze na počinak, no u ponoć, Klara se budi u strahu jer začuje miševe , koji se uskoro pojavlju u nadnaravnoj veličini. No, dogodi se još nešto neočekivano – orašar u obliku vojnika se pretvara u pravog živog maldića i spašava je od zlih miševa, a zatim zajedno putuju u čarobni svijet Šećerne vile gdje se susreću s različitim slasticama koje plešu, ali i predstavljaju određene dijelove svijeta.

Tako čokolada pleše španjolski ples, šećerne lizalice plešu ruski ples (trepak), vjerojatno jedan od najpoznatijih dijelova u cijelom baletu, zatim kava pleše arapski ples i čaj kineski ples. Klara se poslije svega budi sa lutkom orašara u rukama, shvaćajući da je sve bio više nego prekrasan san. Ali u nekim verzijama, Klara se ne probudi, time naglašavajući da ponekad i najnevjerojatniji snovi mogu postati – stvarnost.

autorski tim
Victor Marius Alphonse Petipalibreto
Zoran Mihanovićoblikovanje svjetla
Petar Iljič Čajkovskiskladatelj
Aleksandar Lukjanovbaletni majstor
Ozren Bakotićasistent scenografa
Ioan Barbuasistent koreografa
Božica Lisakkoreograf
Ivan Repušićdirigent
Barbara Bourekkostimograf
Dinka JeričevićDinka Jeričevićscenograf


Odgovori