Drama Augusta Strindberga iz 1888. jedan je od najizvođenijih dramskih tekstova na svijetu, kako zbog svoje kvalitete i intrigantne tematike (sukoba između klasa, spolova te ljubavi i strasti) tako i zbog činjenice da je napisana za tek tri lica i smještena u jedan jedini prostor.
S druge pak strane, upravo je činjenica da se zbiva u neprekinutih 90 minuta ‘realnog vremena’ u jednom prostoru, te da autor osim formom, naturalizam u potpunosti zagovara i sadržajem, te sugeriranim načinom izvedbe, ‘Gospođicu Juliju’ uvrstile u društvo stilistički prijelomnih djela svjetske dramske književnosti.
Radnja se ‘Gospođice Julije’ zbiva u Ivanjskoj noći 1894. u malom švedskom gradiću, točnije na imanju oca naslovne junaknje. U odsutnosti gospodara imanja, posluga priređuje svoju tradicionalnu godišnju zabavu, kojoj ovog puta prisustvuje i gospođica Julija, koja je nedavno raskinula zaruke… Slavljenička atmosfera, dodatno podgrijana alkoholom i borbama za moć i kontrolu, popustit će socijalne kočnice, pa će dotada tek flert između Julije i sluge Jeana biti konzumiran…
Je li u pitanju ljubav ili tek strast, je li u pitanju tek avantura ili nepopravljiva greška zbog koje bi se mlada nasljednica trebala ubiti, te tko zapravo kontrolira situaciju – ona koja je članica više klase ili on koji je pripadnik ‘jačeg spola’… samo su neka od pitanja koja postavlja ovaj svojevremeno cenzurirani tekst, a čiji su naturalizam i otvoreno spominjanje tjelesnih funkcija zgražali njegove suvremenike…
Na 11. Zlatnog lava 'Gospođica Julija' stiže u makedonsko-turskom izdanju, tj. u izvedbi Turskog teatra iz Skopja, dok režiju i adaptaciju potpisuje i s domaćih pozornica poznato ime - Aleksandar Popovski. Redatelj je svojoj 'Gospođicu Juliji' odlučio raspisati (novi?) kraj/krajeve, izmjenjujući pozicije krvnika i žrtve između Julije i Jeana u sceni smrti koja nikako da se dogodi, čime je dao naslutiti kako je 'beskonačno trajanje jedne drame možda najtragičniji kraj za nju' (Ilija Upalevski).