Orfej

Po prvi puta, više od 400 godina nakon njegova nastanka, HNK Zagreb postavlja kanonsko djelo u povijesti razvitka opere – Monteverdijevog Orfeja.

***

Iako su poznata mnoga ranija djela koja su imala opernu formu, ili barem neke sličnosti njoj, i koja su prokrčila put daljnjem razvitku ovog kazališnog fenomena, teško je osporiti prvenstvo 'Orfeju' Claudia Monteverdija koji je 1607. u Mantovi, a zatim i šire izazvao pravu glazbenu i kazališnu senzaciju pretvorivši dosad scenski tek praktično rabljene elemente u proizvod visoke umjetničke kvalitete. Pa prema tome nije ništa čudno kada mnogi suvremeni operni povjesničari zovu upravo 'Orfeja' kolijevkom moderne opere.

U doba kada je dobio ponudu od mantovljanske Accademie degl'Invaghiti da napravi favola in musico, odnsno glazbenu pripovjetku, kako se tada nazivalo ovakvu vrst izvedbe, Monteverdi je već bio etablirani glazbenik i skladatelj.

Libreto za Orfeja napisao je Alessandro Striggio, tadašnji kancelar na na mantovljanskom dvoru, ali istovremeno i čovjek koji je dolazio iz glazbene obitelji. S obzirom da mu je otac bio skladatelj madrigala, te je i sam bio blizak suradnik Firentinske Camerate, Striggio je bio dobro upućen u sve izazove posla koji mu je ponuđen.

Libreto vuče izvor iz antičkog mita o Orfeju koji je svojom glazbom mogao očarati i ljude i životinje i prirodu, no kako ga je snašla nesreća na dan kada je ljubav njegova života – Euridika, stala na zmiju i umrla, Orfej odlazi u podzemni svijet Hada tražiti natrag Euridiku. Pluton mu to dopusti, no pod uvjetom da se na izlasku van ne osvrće. Orfej krene natrag na zemlju, ali popusti svojim sumnjama i okrene se pogledati da li ga Euridika zaista prati. U tom trenutku njen lik nestane, zauvijek izgubljen u Hadu.

Opera u 5 činova s prologom i dalje slovi za jedno od najljepših djela predbarkone i barokne glazbe, te i dalje oduševljava gledatelje širom svijeta. Moderna obrada ovog djela napravljena je 1904. u Parizu, a prošle godine, za 400 obljetnicu postojanja, Monteverdijev 'Orfej' zaživio je u mnogobrojnim novim produkcijama.

U HNK Zagreb po prvi puta u povijesti možete pogledati izvedbu ovog kanonskog djela, u režiji Ozrena Prohića, te pod dirigenstkom palicom Herve Niqueta.

Orfej, Gran Teatro del liceo, Barcelona, 2002.