Login za korisnike

Orfej

Po prvi puta, više od 400 godina nakon njegova nastanka, HNK Zagreb postavlja kanonsko djelo u povijesti razvitka opere – Monteverdijevog Orfeja.

***

Iako su poznata mnoga ranija djela koja su imala opernu formu, ili barem neke sličnosti njoj, i koja su prokrčila put daljnjem razvitku ovog kazališnog fenomena, teško je osporiti prvenstvo 'Orfeju' Claudia Monteverdija koji je 1607. u Mantovi, a zatim i šire izazvao pravu glazbenu i kazališnu senzaciju pretvorivši dosad scenski tek praktično rabljene elemente u proizvod visoke umjetničke kvalitete. Pa prema tome nije ništa čudno kada mnogi suvremeni operni povjesničari zovu upravo 'Orfeja' kolijevkom moderne opere.

U doba kada je dobio ponudu od mantovljanske Accademie degl'Invaghiti da napravi favola in musico, odnsno glazbenu pripovjetku, kako se tada nazivalo ovakvu vrst izvedbe, Monteverdi je već bio etablirani glazbenik i skladatelj.

Libreto za Orfeja napisao je Alessandro Striggio, tadašnji kancelar na na mantovljanskom dvoru, ali istovremeno i čovjek koji je dolazio iz glazbene obitelji. S obzirom da mu je otac bio skladatelj madrigala, te je i sam bio blizak suradnik Firentinske Camerate, Striggio je bio dobro upućen u sve izazove posla koji mu je ponuđen.

Libreto vuče izvor iz antičkog mita o Orfeju koji je svojom glazbom mogao očarati i ljude i životinje i prirodu, no kako ga je snašla nesreća na dan kada je ljubav njegova života – Euridika, stala na zmiju i umrla, Orfej odlazi u podzemni svijet Hada tražiti natrag Euridiku. Pluton mu to dopusti, no pod uvjetom da se na izlasku van ne osvrće. Orfej krene natrag na zemlju, ali popusti svojim sumnjama i okrene se pogledati da li ga Euridika zaista prati. U tom trenutku njen lik nestane, zauvijek izgubljen u Hadu.

Opera u 5 činova s prologom i dalje slovi za jedno od najljepših djela predbarkone i barokne glazbe, te i dalje oduševljava gledatelje širom svijeta. Moderna obrada ovog djela napravljena je 1904. u Parizu, a prošle godine, za 400 obljetnicu postojanja, Monteverdijev 'Orfej' zaživio je u mnogobrojnim novim produkcijama.

U HNK Zagreb po prvi puta u povijesti možete pogledati izvedbu ovog kanonskog djela, u režiji Ozrena Prohića, te pod dirigenstkom palicom Herve Niqueta.

Orfej, Gran Teatro del liceo, Barcelona, 2002.

autorski tim
Claudio Monteverdiskladatelj
Allessandro Striggioautor libreta
Julie Scobeltzinekostimograf
Herve Niquetdirigent
Saša Britvićasistent dirigenta
Blaženka Kovač Carićkoreograf
Marta Crnobrnjascenograf
Ivan Josip Skenderzborovođa
Ozren Prohićredatelj
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla

izvođači
Alen RuškoPastore III., Spirito III.
Ana JembrekEuridice
Ante JerkunicaCaronte, Pastore IV., Spirito IV.
Dejan VrbančićPastore I., Spirito I.
Diana HiljeSperanza, Messaggiera
Goran JurićPlutone
Helena Lucić ŠegoSperanza, Messaggiera
Hrvatski barokni ansambl
Ivana KladarinMusica, Proserpina
Ivica TrubićPlutone
Krešimir ŠpicerOrfeo
Ljubomir PuškarićApollo, Echo
Marko CvetkoPastore II., Spirito II.
Monika CerovčecNimfa
Tamara Franetović - FelbingerMusica, Proserpina
Zbor Opere HNK u Zagrebu

Odgovori