Harwoodov 'Garderobijer' jedna je o najpozatijih drama o kazalištu, a prati život putujuće šekspirijanske trupe u vrijeme bombardiranja Londona za Drugog svjetskog rata. Kako i sam naslov kaže, u središtu je pažnje garderobijer, odani pomoćnik voditelja trupe, ostarjelog i onemoćalog briljantnog glumca tiranskog karakatera. Patos njegova Kralja Leara na sceni dobit će svoj ekvivalent u događanjima iza nje, a trupa će se naći u ozbiljnoj krizi.
Iz promijenjene perspektive, prikazana sa stražnje strane pozornice, drama preokreće Shakespeareovu znamenitu Cijeli svijet je pozornica, pretvarajući pozornicu u cijeli ljudski svijet, mikrokozmos kojega s jedne strane čine nesreće i egoizmi, a s druge odanost, ljubav i posvećenost.
Harwoodova oda teatru zapravo je polu-autobiografski zapis, budući je nakon studija na Royal Academy of Dramatic Arts, proveo razdoblje od 1953. do 1958. kao osobni garderobijer posljednjeg glumačkog voditelja Royal Shakespeare Company - Sir Donalda Wolfita. Harwood je poslije o cijelom iskustvu napisao i knjigu Sir Donald Wolfit CBE: His life and work in the Unfashionable Theatre.
1960. Harwood se počije baviti pisanjem, a osim 'Garderobijera', napisao je još nekolicinu drama i novela, u kojima se u pravila pojavljuju teme rata i života u kazalištu: 'After the Lions' (o Sarah Bernhardt), 'Another Time' (o nadarenom pijanistu), 'Quartet' (o ostarjelim operim pjevačima). No, slavu je stekao svojim scenarijima, najčešće adaptacijama vlastitih ili tuđih dramskih ili proznih djela.
Za veliki ekran sam je adaptirao i 'Garderobijera' po kojem je 1983. Peter Yates snimio istoimeni film u kojem igraju Albert Finney, Tom Courtenay, Eileen Atkins, Michael Gough i Edward Fox. Film je nominiran za Oscara u kategorijama najbolje glavne i sporedne muške uloge, najboljeg redatelja, najboljeg filma i najboljeg adaptiranog scenarija, ali je ostao bez nagrada.
Harwood je Oscara ipak dobio i to 2002. za adataciju knjige Wladyslawa Szpilmana u scenarij filma Romana Polanskog – 'Pijanist'.
Od ostatka njegova filmskog rada najuspjeliji su scenariji za 'The Browning Version' (1994) također s Albertom Finneyem, 'Being Julia' (2004) s Annette Bening i Jeremy Ironsom, te za 'Oliver Twist' (2005) u režiji Romana Polanskog.