Oluja

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Posljednji uradak Williama Shakespearea unosi olujno nevrijeme na scenu HNK u Zagrebu.

Warning: Attempt to read property "post_parent" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 558

Warning: Attempt to read property "post_content" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 563
autorski tim funkcija
Đurđa Kunejsuradnik za scenski pokret
Petra Jelačaasistent dramaturga
Ivica Prlenderscenograf
Tajana Meštrovićasistent kostimografa
Stanko Juzbašićskladatelj
Lada Martinac - Kraljdramaturg
Zoran Mihanovićoblikovatelj svjetla
Frana Marija Vrankovićasistent redatelja
William Shakespeareautor teksta
Ivica Kunčevićredatelj
Danica Dedijerkostimograf
Đurđa Škavićjezični savjetnik
Antun Šoljanprevoditelj
izvođači uloge
Danko LjuštinaStefano, pijani peharnik
Dušan GojićNoštromo
Goran GrgićAntonio
Iva MihalićMiranda, Prosperova kći
Krunoslav ŠarićKapetan
Luka DragićFerdinand, sin napuljskog kralja
Maja KovačAriel, duh
Milan PleštinaProspero, milanski vojvoda
Nikša KušeljKaliban, nakazni rob
Siniša PopovićAlonzo, napuljski kralj
Slavko JuragaSebastijan
Tomislav StojkovićFrancisko, plemi
Vedran MlikotaTrinkulo, lakrdijaš
Zvonimir ZoričićGonzalo, stari vijećnik

Iako je u First Folio, tj. prvoj zbirci tiskanih Shakespeareovih tekstova smještena među komedije, 'Oluju' danas većina stručnjaka smatra romancom, a autorov pomak u takvo pismo pokušavaju objasniti promjenom životnog stila i mišljenja o svijetu i životu uzrokovanog prelaskom na katoličanstvo.

Napisana 1610-11, jedna je od rijetkih Shakespearovih drama u kojoj se poštuje Aristotelovo trojedinstvo mjesta, vremena i radnje, čime se približava neoklasicističkim tekstovima koje je donijelo sedamnaesto stoljeće, kao što se približava i novom žanru tragikomedije koje je početkom tog istog stoljeća uveo John Fletcher.

Radnja se odvija na pustom otoku, vjerojatno negdje na Mediteranu, gdje su Prospero, milanski vojvoda i njegova kći Miranda proveli dvanaest godina nakon što ih je Prosperov ljubomorni brat Antonio, želeći vlast u Milanu za sebe, a uz pomoć napuljskog kralja Alonza, smjestio na brod i pustio da odlutaju na pučinu. Prospero je čovjek s čarobnim moćima, te je bio prepustio dio državničkih poslova Antonio kako bi se mogao posvetiti svojoj magiji, a Antonio je poželio svu vlast za sebe te se odlučio riješiti brata.

Prosperu i Mirandi pomogao je Gonzalo, koji im je dao nešto hrane i odjeće, te donio na brod Prosperove knjige. Miranda i Prospero uspjeli su preživjeti putovanje i doći do pustog otoka na kojem su se nastanili. Tamo ih služi Ariel, duh kojeg je Prospero svojim moćima oslobodio utjecaja zle vještice, čijeg sina Kalibana, poludivljaka koji je osim Prospera i Mirande jedino ljudsko biće na otoku je odgojio. Podučio ga je jeziku i religiji, dok je Kaliban njemu i Mirandi pomogao da prežive na otoku.

Komad počinje u trenutku kad Prospero izaziva oluju zbog koje će nakon brodoloma na otoku završiti njegovi stari neprijatelji, a zatim se paralelno odvijaju tri linije radnje – jedna se bavi Kalibanom koji će pokušati, bezuspješno, svrgnuti Prospera, druga prati kako Prospero koristi svoje moći da bi zaljubili Miranda i Alonsov sin Ferdinand koji se također nakon brodoloma našao na otoku, a treća slijedi pokušaj nezasitnog Prosperova brata da otme vlast i Alonzu, nekadašnjem savezniku.

Prosperova magija dovoljna je da riješi sve probleme, a on sam se pokazuje velikim čovjekom jer oprašta Kalibanu pobunu, Antoniju i Alonzu što su mu najmestili izgnanstvo, a Ariela i druge otočne duhove oslobađa svoje vlasti.

 

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE