Login za korisnike

Podvala ludosti

Kabaretska kombinacija Erazma Roterdamskog, Krleže, Sartrea i ‘još poneke scenske klaustrofobije’, iz pera Borisa Senkera, a u režiji Georgija Para, smjestila se u splitski HNK.

***

Jedan od najpoznatijih filozofa, teologa, književnika s prijelaza petnaestog u šesnaesto stoljeće, Erazmo Roterdamski, ostavio je za sobom baštinu koja se po mnogočemu smatra najsvjetlijim izdancima ne samo razdoblja humanizma već i povijesti ljudske misli uopće. Prvi je krenuo u ozbiljno proučavanje Novog zavjeta, odvajajući najstarije zapise od dodataka nastalih stoljetnim prepisivanjem, njegov je spis De ratione studii prvo djelo koje sustano obrađuje problematiku obrazovanja, a premda je bio žestoki zagovornik Reformacije, svojim je radkalnim stavovima uspio jednako otuđiti Luthera kao i papiste.

Pohvalu ludosti napisao je u vrijeme kad je boravio u kući kancelara Thomasa Moorea, a u njoj prokazuje lijenost, neznanje, bahatost teologa, te laku potkupljivost, nemoral i gramzivost Crkve i njenih službenika. Satira koja nikom ne ostaje dužna danas je njegov najpoznatiji i najprevođeniji rad.

Boris Senker dramatičar je koji je kroz godine posvetio niz svojih radova pomalo zaboravljanoj formi cabareta, pa je tako i njegov najnoviji komad 'Podvala ludosti', nastao upravo u tom obliku. Osim Erazma, kojem je zahvalnica upućena već naslovnom parafrazom, Senker se u sklapanju svog novog cabareta poslužio i motivima Miroslava Krleže ('Adam i Eva', 'Balade Petrice Kerempuha', 'Hrvatski bog Mars', 'Tisuću i jedna smrt'), Jean-Paul Sartrea ('Iza zatvorenih vrata'), te kao što službeni materijali kažu, 'još ponekom scenskom klaustrofobijom'.

Krležu je Senker već uspješno upotrijebio u cabaretu Fritzspiel, gdje je publici bilo ponuđeno da bira koju će varijantu Gospode Glembajevih gledati tu večer (Glembajevi u stilu grčke tragedije, elizabetinske drame osvete, francuske klasicističke drame ili Nušićevih komedija...), a u 'Podvali ludosti' Krležu i Erazma suprostavlja kroz dva lika, Fritza, pokojnika, te Ludost, besmrtnu.

Humor, kao osnovna odlika i Erazmovo oružje u borbi protiv nadmenih lažnih autoriteta, nužni je sastojak cabaretskog žanra, koji se također tradicionalno trudi prokazivati ljudsku glupost, lažni moral, sebeljubivost kao i niz drugih mana, a ukotvljenost te pronicljiv uvid u domaću situaciju, što je isto po definiciji cabaretska odrednica, Krleža svojim tekstovima pruža i godinama nakon smrti.

Što je svemu tome dodao redatelj Georgij Paro i koga se zapravo razotkriva ovom podvalom, saznajte na daskama splitskog HNK.

autorski tim
Dan Okiautor videa
Dmitrij Rodikovkoreograf
Zoran Mihanovićoblikovatelj svjetla
Renato Švorinićskladatelj
Vedran Ivankovićscenograf
Georgij Paroredatelj
Marija Žarakkostimograf
Boris Senkerautor teksta

izvođači
Ksenija ProhaskaLudost, besmrtna
Trpimir JurkićFritz, pokojnik

Odgovori