Nakon podužeg institucionalnog ignoriranja u svjetskim razmjerima poznate hrvatske autorice Ivane Sajko, na daskama ZeKaeMa – hat trick.
***
Drama 'Arhetip:Medeja' Ivane Sajko u svom je tiskanom izdanju nadnaslovljena 'Bilješke s odigrane predstave'. Nažalost, te bilješke ne odnose se na izvedbu spomenute drame u nekom hrvatskom kazalištu, jer autorica, premda vrlo produktivna, objavljivana, a pritom i nagrađivana, nije baš česta gošća na hrvatskim pozornicama. Osim dvaput postavljenog teksta 'Naranča u oblacima' (ZeKaeM, 2001., r: Borna Baletić, HNK Osijek 2004., r: Franka Perković), njezine radove najčešće smo mogli sresti u produkciji BADco., organizacije kojoj je suosnivačica – to su 'Rebro kao zeleni zidovi' i 'Misa za predizbornu šutnju', s tim da je posljednju režirala sama autorica. Međutim, neobično za hrvatske prilike, čak sedam njenih drama je ukoričeno te na taj način dostupno javnosti.
Nakon mnogobrojnih izvedbi u inozemstvu, na različitim jezicima, u ZeKaeMu se mogu vidjeti tri njezine drame, 'Žena-bomba', u režiji Dore Ruždjak-Podolski, 'Europa' u režiji Franke Perković te 'Arhetip:Medeja' čiji autorski koncept potpisuje Ivana Sajko osobno.
Redoslijedom izvedbe prva po redu, 'Arhetip:Medeja', adaptira poznati antički mit o ženi koja ubija vlastitu djecu kako bi se osvetila mužu. Ivana Sajko svojoj Medeji, kao uostalom i drugim dramama iz trilogije dodaje političke implikacije – muž se ne spominje imenom već političkom funkcijom, a Medeja, «žena koja nije», pojavljuje se kao izbljuvana žena u sjeni koja se mora smješkati masama. U ovoj verziji, autorica je prilagodila tekst malim izvođačicama iz Učilišta ZeKaeMa, dio su uglazbili Vedran Peternel, Tena Novak i Krešimir Pauk, a posljednji dio izvedbe rezerviran je za video Mauricija Ferlina.
Dalje nas kroz podzemne hodnike u podrum ZeKaeMa prema svom neminovnom kraju vodi Katarina Bistrović-Darvaš kao Žena-bomba. Tekst koji je poslužio kao predložak postavlja pitanje: što biste napravili da znate kako vam je ostalo još samo 12 minuta i 36 sekundi života? Ova izvedba inzistira na aktivnom gledanju, a i zanimljiv je primjer svojevrsne postajne dramturgije, gdje gledatelji fizički slijede lik koji se naziva Mona Lisom na njenom putu u samoubilački napad u kojem će ona, uz svog neprijatelja/ljubavnika/žrtvu poginuti.
'Europa', imenovana prema glavnom liku kojeg igra Ksenija Marinković, drama je u kojoj autorica preuzima Brechtovu 'Majku Hrabrost' kao referencijalnu točku te je miješa s motivima mitske priče o Europi i bijelom biku. U kontrapunktu intimnog odnosa Pukovnika i glavne junakinje s posljedicama učinaka njihovih obijesnih vojno-političkih stategija, kroz usta njihove ideologijom zatrovane djece, otkriva se svijet promašaja, slučajnih (evolucijskih) odabira i neuspjelih pokušaja ljubavi.
| autorski tim | ||
|---|---|---|
 | Saša Šekoranja | scenograf |
 | Tena Novak | skladatelj |
 | Ivana Sajko | autor teksta |
 | Krešimir Pauk | skladatelj |
 | Snježana Abramović Milković | koreograf |
 | Mauricio Ferlin | video |
| Davor Rocco | skladatelj |
| Barbara Bourek | kostimograf |
 | Dora Ruždjak Podolski | redatelj |
 | Franka Perković | redatelj |
 | Vedran Peternel | skladatelj |
| izvođači | ||
|---|---|---|
 | Barbara Prpić | Dijete |
 | Danijel Ljuboja | Dijete |
| Katarina Bistrović-Darvaš | Žena-bomba |
 | Ksenija Marinković | Europa |
| Matej Baletić | |
 | Petar Leventić | Dijete |
| Zrinka Lukčec |
