11. prosinca ove godine, Državni inspektorat je zaprimio prijavu protiv Dubravke Vrgoč intendantice HNK u Zagrebu, a zbog kršenja Zakona o prijaviteljima nepravilnosti ili popularno - zviždačima.
Taj je zakon, naime, stupio na snagu 1. srpnja prošle godine, a njime je - u skladu s europskom Direktivom o zaštiti zaštiti zviždača - svim poslodavcima s više od 50 zaposlenih naloženo da uspostave sustav unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, štiteći pri tome prijavitelja.
Općim aktom, kojeg su trebali donijeti do 1. siječnja 2020., poslodavci su bili dužni urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i najkasnije do 1. travnja imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti.
U zagrebačkom HNK nije se, do danas, dogodilo ništa od toga, zbog čega mu prijete kumulativne kazne do 270.000 kn, a Dubravki Vrgoč kao odgovornoj osobi do 170.000 kn.
To je ukratko sažetak prijave podnesene Državnom inspektoratu, u koj stoji i: "Zbog straha od posljedica prijavljivanja od strane odgovorne osobe u HNK u Zagrebu, intendantice Dubravke Vrgoč, prijavu podnosi nepoznati prijavitelj."
Državni inspektorat potvrdio nam je zaprimanje prijave:
"Državni inspektorat zaprimio je prijavu koja se odnosi na poslodavca kojega spominjete u svome upitu. Državni inspektora po svim prijavama postupa po službenoj dužnosti sukladno važećim zakonski propisima Republike Hrvatske. Detaljnije nismo Vas u mogućnosti izvijestiti s obzirom na članak 57. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18)."
Zakon, naime, izričito zabranjuje poslodavcu da stavi zviždača u nepovoljan položaj radi prijavljivanja nepravilnosti. Kako je to svojevremeno objasnila Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, zviždač sumnje na zloupotrebe može prijaviti poslodavcu, pučkom pravobranitelju ili javnim razotkrivanjem.
“Kada postoji bojazan da će zbog prijave biti stavljen u nepovoljan položaj, zviždač se može obratiti nama i bez prethodnog obraćanja poslodavcu, a nepravilnosti može i odmah razotkriti javno.”, pojašnjava Vidović.
Zašto se kazalište u kojem su učestale anonimne prijave oglušilo o baš ovaj Zakon pokušali smo saznati od same intendantice, ali nam ona od petka 18. prosinca nije odgovorila na upit. No, zato su nam sindikalni povjerenici HNK u Zagrebu potvrdili da pravilnik nikad nije donesen, kao što nikad nije imenovana ni povjerljiva osoba kojoj bi se nepravilnosti mogle prijaviti.
U HNK je, tako, upravo zbog nepostojanja mehanizma prijave nepravilnosti u konačnici došlo do kaznene prijave Državnom odvjetništvu, a potom i ove Državnom inspektoratu.
Zanimljivo je i kako je prijava podnesena samo dan nakon što je resorna ministrica Nina Obuljen Koržinek za N1 izjavila:
"Pristupili smo ovome ozbiljno i zatražili sva očitovanja od HNK. Ono što smo dobili uputit ću kazališnom vijeću. Prema mišljenju i nas u Ministarstvu kulture i onih koji su do sada bili u nadzoru, HNK se držalo svih mjera. O tome postoje brojni podaci i to od ožujka. Ne mogu ništa drugo napraviti nego apelirati, kao što sam apelirala i u prvom razgovoru s predstavnikom sindikata, da se u javnost ne izlazi s poluinformacijama"".
Je li prijava podnesena kao reakcija na tu izjavu? Je li ministrica namjerno obmanjivala javnost kad je izjavila da je nad radom HNK izvršen nadzor ili pak ministarstvo uopće nije sposobno provesti ozbiljan nadzor?
Sve je moguće, ako je suditi po jednoj drugoj točki nadzora, odnosno načinu na koji je HNK u Zagrebu i danas zavedeno u Zakonom o kazalištima propisani Očevidnik kazališta. U tom registru što ga vodi samo Ministarstvo kulture, još uvijek je zaveden sastav Kazališnog vijeća iz 2014. godine, pa su točno imenovana tek tri od sedam članove, budući je drugima u međuvremenu istekao mandat!
