Naslovnica > PREDSTAVE > Lombardijci u prvom križarskom pohodu

Lombardijci u prvom križarskom pohodu

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
VRSTA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Prvu hrvatsku izvedbu opera 'Lombardijci' je doživjela upravo u splitskom HNK prije točno četvrt stoljeća. I drugim splitskim izdanjem ove rane Verdijeve opere ravnat će maestro Lipanović, a redatelj Robert Bošković ovom režijom obilježava 20 godina umjetničkog rada.
autorski tim funkcija
Tomasso Grossiautor predloška
Nikolina Kuzmićasistent scenografa
Jure Bučevićsuradnik dirigenta
Frane Kusszborovođa
Mladen Radovnikovićkostimograf
Igor Kirovkoreograf
Ivan Lušičić Liikscenograf
Ivan Lušičić Liikautor projekcija
Ivan Lušičić Liikoblikovatelj svjetla
Temistocle Soleralibretist
Srđan Barbarićoblikovatelj svjetla
Robert Bošković Žarakredatelj
Korana Bilanasistent koreografa
Ivo Lipanovićdirigent
Alen Čelićkoreograf za borbe i mačevanje
Bruna Bebićglumački pedagog
Giuseppe Verdiskladatelj

Operu Lombardijci (punog naziva Lombardijci u prvom križarskom pohodu, izvorno I Lombardi all prima crociataGiuseppe Verdi je skladao 1843, a praizvedena je u veljači te godine.

Libretist Temistocle Solera libreto je napisao prema istoimenoj epskoj poemi  Tomassa Grossija, djelu iz kruga milanskog književnog romantizma. Premijera je, kao i godinu dana prije ona Nabucca, bila iznimno uspješna. Mnogo je godina parirala Nabuccu po popularnosti a bila je i prva Verdijeva opera izvedena u Americi. Radnja se zbiva na nekoliko međusobno jako udaljenih lokacija – od Milana u prvom činu do Antiohije u drugom, te Jeruzalema u trećem činu a scene djeli i vremenska distanca. Slijedeći Grossijev izvornik, Solera je radnju razvio nižući  scene kao odvojene tabloe. U svakoj se od tih, vremenski i prostorno odvojenih, epizoda radnja oblikuje, naznačava i umire bez jasne međusobne uzročnosti.

Fabula Lombardijaca tipično je romantičarski složena a odlikuju je brojni dramatični obrati motivirani ljubavlju, ljubomorom, željom za osvetom... U središtu su likovi braće Pagana i Arvina čiji odnos prolazi radikalne metamorfoze – od Paganove želje i pokušaja da ubije brata prema čijoj ženi njeguje ljubav, do pokajanja, ponovnog pokušaja bratoubojstva, isposništva, skrivanja identiteta i bratskog izmirenja. Brojne osobne drame događaju se na pozadini krvavog sukoba i osvajanja Jeruzalema tijekom prve križarske vojne. Arvino predvodi kršćanske snage na križarskom pohodu i tamo susreće brata kojeg ne prepoznaje budući da ovaj, kao isposnik pokajnik, skriva svoj identitet. Muslimanska vojska zarobljava Arvinovu kćer Giseldu. Ona se zaljubi u muslimanskog kraljevića Orontea i po svom oslobođenju optužuje oca i strica zbog nekršćanskog pokolja koje je njihova vojska počinila u Jeruzalemu. Opera završava pobjedom kršćanske vojske, konačnim prepoznavanjem i pomirenjem dvojice braće neposredno pred Paganovu smrt.

Mladi je Verdi, ponesen domoljubljem i mladenačkim entuzijazmom u jeku Risorgimenta stvorio snažnu operu, punu nježnosti, pobožnosti, odlučnosti, nepresušne melodijske inventivnosti sa zadivljujućom vještinom stvaranja ansambl-scena. Zbor ima izuzetno važnu ulogu u Lombardijcima kao vezivno tkivo te simbol snage i hrabrosti. Kroz zbor Verdi progovara o vlastitim umjetničkim, ljudskim i političkim idealima.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite naš dnevni Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE
NAJNOVIJE