Opera seria u tri čina koju je Händel skladao na libreto Vincenza Grimanija prati priču o Agrippini, Neronovoj majci, koja spletkama s trona pokušava skinuti svojega muža rimskog cara Klaudija, i postaviti sina za cara. Grimanijev libreto smatra se antiherojskom satiričnom komedijom punom političkih aluzija. Händel je ovu operu skladao na kraju trogodišnjega boravka u Italiji.
Praizvedena je u Veneciji 26. prosinca 1709. i odmah je postigla izvanredan uspjeh. Praizvedbu je slijedilo, za to doba, neviđenih 27 uzastopnih izvedaba i odlične kritike. Hvalila se kvaliteta glazbe koja je, u skladu s tadašnjim običajima, djelomice posuđena iz drugih autorovih djela, a djelomice i od drugih skladatelja. Unatoč javnome priznanju i entuzijazmu publike, Händel nije promicao daljnje izvedbe, a kako je i sam kao skladatelj izašao iz mode sredinom 18. stoljeća,Agrippina je pomalo zaboravljena.
U 20. stoljeću započela je obnova Händelova repertoara, čime se njegove opere vraćaju na njemačke, britanske i američke pozornice. Moderni kritičari Agrippinu smatraju prvim Händelovim remek-djelom, punim svježine i glazbene invencije koja ju čini jednom od njegovih najpopularnijih opera. Za razliku od njegovih kasnijih opera, ova proizlazi iz talijanske tradicije, što ju čini atipičnom i jedinstvenom. Agrippina će biti postavljena na pozornicu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu u produkciji Muzičke akademije u Zagrebu.
