Vragolasta djevojka

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
PRODUKCIJA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Jedan od najstarijih baleta klasičnog repertoara uopće, sačuvan je preko dva stoljeća, a HNK donosi kombinaciju dvije danas poznate verzije.
autorski tim funkcija
Peter Ludwig Hertelskladatelj
Louis Joseph Ferdinand Héroldskladatelj
Jean Bercher Daubervallibreto
Vladimir Dereviankokoreograf
Maria Pia Di Mauroasistent kostimografa
Roberta Guidi di Bagnoscenograf
Roberta Guidi di Bagnokostimograf
Iraida Lukašovabaletni majstor
Miroslav Salopekdirigent
Dian Tchobanovdirigent
Suzana Bačićbaletni majstor
Ilir Kernibaletni majstor
Deni Šesnićoblikovatelj svjetla

Povijest nastanka ovog popularnog komičnog baleta prepuna je verzija, skladatelja i koreografa, a sve je počelo kad je baletni majstor Jean Dauberval vidio sliku Pierrea Antoinea Baudouina Le Reprimande/Une Jeune Fille querellée par sa Mère, te je odlučio iskoristiti kao inspiraciju za svoj novi balet.

Balet je premijerno izveden u Grand Théâtre de Bordeaux, 1.srpnja 1789. pod imenom Le Ballet de la paille, ou Il n’est Qu’un pas du mal au bien, a kao glazbenu podlogu Dauberval je uzeo pedesetak poznatih melodija svog vremena. Brzo je postao iznimno popularan, te je dvije godine kasnije Dauberval pozvan u London, kako bi ga ponovno postavio, a tamo je prvi put odigran s imenom pod kojim je danas poznat - La Fille mal gardée.

Prvu originalnu glazbu za balet napisao je 1828. skladatelj Ferdinand Hérold, koji je preuzeo i neke motive Martinija i Donizettija, a koreografiju je za tu priliku, prema originalnim Daubervalovim zamislima, postavio Jean-Pierre Aumer.

Priča baleta slijedi nesretne ljubavnike Lisu i Colasa, čije životne planove remeti njena majka, udovica Simone, koja želi da se Lisa uda za bogatog Alaina. No, nakon niza peripetija i zabuna, ljubav ipak pobjeđuje te se ugovoreno vjenčanje za Alaina ne uspije održati, a Simone dopusti Lisi i Colasu da sami odluče o svojim sudbinama.

Danas se ‘Vragolasta djevojka’ glavnom izvodi u dvije verzije: za prvu je zaslužan Aleksandar Gorski, koji je 1903. ‘obnovio’ verzije Leva Ivanova i Mariusa Petipaa, a koji su je pak preuzeli od Paula Taglionija, koji je naručio i novu originalnu glazbu od skladatelja Petera Ludwiga Hertela, dok je drugu jednako tako slavno ‘obnovio’ 1960. Sir Frederick Ashton za Royal Ballet.

Zagrebačka verzija kombinirat će glazbu Hérolda i Hertela u aranžmanu francuskog skladatelja Jeana-Michela Damasea, dok je za koreografiju zaslužan gost iz Firenze Vladimir Derevianko, ravnatelj i koreograf tamošnjeg Baleta Maggio Danza i bivši prvak Baleta moskovskog Boljšoj teatra.

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI