Diogeneš ili sluga dveh zgubljeneh bratov komedija je Tituša Brezovačkog iz 1823. koja je u izvorniku objavljena tek 1940. Pričom o dvojici izgubljene braće koji traže jedan drugoga, Brezovački iznosi na scenu društvenu sliku tadašnjeg Zagreba, a sama je radnja, tvrdi Gavella "kopija nepoznatog njemačkog uzora".
Ista glasi ovako:
U jednoj gostionici, pod istim krovom žive dva gospodina, Ferdinand i Hermenegild, zapravo dvojica izgubljene braće. Davno se razdvojivši i živeći sada pod drugim imenima, ne znaju jedan za drugoga. Obojicu ih služi isti sluga, Diogeneš...
Radnja komedije započinje povratkom Diogeneša s pošte i njegovim razgovorima sa svojim gospodarima. Bogati se Hermenegild puno dopisuje nadajući se kakvoj vijesti o izgubljenom bratu. Iz Diogenešova razgovora s Ferdinandom saznajemo da je ovaj osiromašio, ali da si prije svega predbacuje odnos prema sinu iz prvog braka, kojeg je dao na odgoj nekom čovjeku s kojim je zbog nemara izgubio svaku vezu. Utjeha bi mu bila kada bi barem nešto saznao o izgubljenom bratu. U krčmu navrati i velikaš Svetloglas, kraljevski savjetnik, koji u razgovoru Diogenešu prigovara što služi dva gospodara, a vjerojatno nijednog pošteno, na sto mu Diogeneš vješto dokazuje kako je manje zlo da jedan sluga služi dva gospodara nego kada netko ubire visoka primanja za više službi koje za njega obavljaju drugi činovnici. I nadzornika Sebirada, jednog od prolaznih gostiju, Diogeneš vješto navede da sam potvrdi kako je imetak stekao potkradajući gospodara. Konobar Medobuz savjetuje Hermenegilda da brata traži putem oglasa u novinama...
U sezoni 2014/2015 Glumačka družina Histrion ponovno postavlja Diogeneša što im je već četvrta inscenacija tog teksta.
