Naslovnica > VIJESTI > INFO > Što donosi iduća sezona HNK Zagreb?

Što donosi iduća sezona HNK Zagreb?

Štivičić, Jelčić i povratak Zurovca koreografiranju za nacionalni Balet najveći su domaći aduti programa. Od stranaca tu su pak Reza, Rambert i Delbono, ali i brojni drugi jer u Operi neće raditi niti jedan domaći redatelj.
Share on facebook
Share on twitter

U utorak je u foajeu zagrebačkog HNK predstavljen program sezone 2015./2016. u kojoj će kazalište, između ostalog, obilježiti 120 godina postojanja. Program su predstavili intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč, ravnatelj Drame Ivica Buljan, ravnatelj Opere Nikša Bareza i ravnatelj Baleta Leonard Jakovina, a o svojim su autorskim projektima govorili i dramska spisateljica Tena Štivičić, redatelj Bobo Jelčić i jedan od vodećih filozofa mlađe generacije Srećko Horvat.

‘U sezoni 2015./2016. zanimaju nas podjednako literarni i teatarski susreti kao i oni društveni, susreti klasičnog i suvremenog repertoara, kao i susreti teatra i Grada. Predstave koje ćemo ponuditi ocrtavaju te susrete i čine ih još uzbudljivijima. Želimo gledateljima predstaviti one priče u kojima se uspijevaju prepoznati i pomoću kojih ovome vremenu barem mogu postaviti neka od bitnih pitanja, ako već ne mogu iznaći prave odgovore’, rekla je Dubravka Vrgoč te prepustila ravnateljima da predstave svoje repertoare.

Ravnatelj Opere, Nikša Bareza, istaknuo je da je ideja iduće sezone predstaviti velika imena sa značajnim djelima. Na samom početku sezone očekuje nas premijera, kako je Bareza rekao, ‘potcijenjene opere Giuseppea Verdija koja predstavlja iskorak u njegovom stvaralaštvu’, Sicilijanske večernje. Libreto je originalno pisan na francuskom jeziku što cijeloj operi daje novi ton, a u Italiju je, nakon praizvedbe u Parizu 1855. godine, stiglo devet godina kasnije jer je zbog domoljubne tematike ondje bilo cenzurirano. U Hrvatskoj ova opera nikad nije izvedena, a režija je povjerena Januszu Kici pod ravnanjem maestra Nikše Bareza.

Nakon Verdija slijedi Mozartov Figarov pir koji u HNK Operi nije bio na repertoaru više od 28 godina. Na scenu će ga postaviti redatelj Mauricio García Lozano s kojima je Bareza prije pet godina surađivao u Mexico Cityju na postavljanju Beethovenove jedine opere - Fidelio. Prvi put nakon 1958. godine na sceni zagrebačkog HNK bit će premijerno izvedena i Puccinijeva opera Manon Lescaut u režiji i scenografiji Dominiquea Pitoiseta, pod ravnanjem Niške Bareza.

Sezonu će Opera HNK zaključiti malim odmakom od klasike. Prosjačku operu, Operu za tri groša Kurta Weilla i Bertolta Brechta, na scenu će - kao operni debitant - postaviti redatelj Pascal Rambert, a njome će ravnati Ivan Josip Skender. Na scenu HNK stiže nam u izvornom obliku, onako kako je premijerno izvedena 1928. u Berlinu. Posljednja u nizu opera, Agrippina Georga Friedricha Händela, zapravo je u cjelosti projekt zagrebačke Muzičke akademije koja će svoj rad po prvi put predstaviti na ‘pravoj opernoj pozornici’, rekao je Bareza.

Dramske je premijere predstavio Ivica Buljan, ravnatelj Drame HNK, koji je rekao kako su razmišljajući o programu tražili ‘prije svega djela koja osiguravaju suvremenost ovom teatru, odanost dramskom tekstu, ali i otkrivanje novih režijskih i glumačkih postupaka’. Stoga će prvu premijeru u sezoni obilježiti autorski projekt Bobe Jelčića, Na kraju tjedna, kojem je ovo prvi projekt za HNK Zagreb. Redatelj nije otkrio previše detalja o predstavi jer je, kako je sam rekao, ‘još uvijek nesiguran hoće li uspjeti postaviti predstavu na tako veliku scenu’.

Slijedi međunarodni projekt u koprodukciji zagrebačkog HNK, Emilia Romagna Teatra Fondazione, kazališta Vidy iz Lausanne, Maison de la Culture d’Amiens i Kazališta iz Liègea. Predstava Evanđelje Pippa Delbona objedinjuje glazbu, ples, ‘izvikivanje poezije’, a Delbono će snimati njezin nastanak od čega bi na koncu trebao nastati film. Nakon premijere u Zagrebu slijede izvedbe po Europi, od Italije i Švicarske do Poljske. Kao 'manji projekt' Buljan je najavio premijerno postavljanje komada francuske dramske spisateljice, dvostruke dobitnice Tonyja, Yasmine Reze, Bella figura. Tekst Bella figura svjetsku je premijeru imao 16. svibnja u Schaubühneu u Berlinu, a za zagrebački HNK režirat će ga Boris Liješević.

‘Istraživanje hrvatske dramaturgije’, kako je istaknuo Buljan, u novoj sezoni nastavljaju dvama izvedbama hrvatskih dramskih pisaca. Na repertoaru je diptih Žena / Nepobjediva lađa Josipa Kosora, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatskog ekspresionizma i avangarde. Na scenu HNK u zagrebu postavit će ga redatelj Paolo Magelli. Nakon praizvedbe u londonskom National Theatreu hrvatska će publika imati priliku pogledati nagrađenu dramu Tene Štivičić Tri zime. Radi se o obiteljskoj sagi koja prati četiri naraštaja žena kroz 70 godina, a režirat će je Ivica Buljan. Štivičić je istanula da će i premijera u HNK na neki način biti praizvedba obzirom da je drama originalno pisana na engleskom jeziku, a ona će je prevesti i adaptirati posebno za ovu prigodu te tako zapravo dobiti novu verziju.

Leonard Jakovina predstavio je baletne premijere u novoj sezoni. Prva u nizu je glazbena koreodrama Modrobradi prema pripovjetkama Anatolea Francea. Radi se o autorskom projektu koreografa Staše Zurovca koji će osmisliti novu interpretaciju poznate teme prema originalnoj glazbi skladatelja Marjana Nećaka. Ljubitelje klasičnog baleta zadovoljit će povratak Romea i Julije Sergeja Sergejeviča Prokofjeva nakon 14 godina na scenu zagrebačkog HNK. Koreografiju potpisuje slavni francuski koreograf Patrice Bart koji je svojevremeno bio suradnik i velikog Rudolfa Nurejeva. Jakovina je u novoj sezoni htio ponuditi i dječji balet pa je za repertoar odabran Petar Pan Brune Bjelinskog, a novo će uprizorenje kreirati poznati talijanski baletni umjetnik i koreograf Giorgio Madia. Ideja je da se ovaj dječji balet umjesto na pozornici HNK u Zagrebu izvede na otvorenom, u Maksimiru.

I na koncu, program Filozofskog teatra u novoj sezoni predstavio je Srećko Horvat. Najavio je gostovanje Vanesse Redgrave koja bi trebala doći u Zagreb s predstavom koju je sama napisala i u kojoj glumi. Nakon nje u goste HNK stiže Alain Badiou koji je otkazao dolazak ove sezone zbog bolesti, a čiju Rapsodiju za teatar u prijevodu Zlatka Wurzberga i izdanju HNK u Zagrebu Horvat smatra svojevrsnim manifestom Filozofskog teatra. Svoj dolazak još konačno nisu potvrdili njemačka redateljica Margarethe von Trotta te pisac i filozof Tarik Ali.

Vrgoč je na kraju odgovarajući na pitanje novinara naglasila kako je prošle godine preuzela ravnanje nacionalnom kazališnom kućom koja je bila osam milijuna kuna u gubitku. U jednoj su sezoni od vlastitih prihoda vratili nešto više od tri milijuna duga i nada se da će im s otpisom duga pomoći i grad i država.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI