Tko je danas Antigona, a tko Kreont pita se u ZKM argentinski autorski tim na čelu s Renatom Carolom Gaticom.
***
Argentinska redateljica na stalnom boravku u Hrvatskoj, Renata Carola Gatica po prvi put režira u Zagrebačkom kazalištu mladih, pa je 'u pomoć' pozvala suradničkim tim iz domovine, pisce Jazmína Segueiru i Luciana Delpratu. Zajednički su obradili antički mit o Antigoni koji nam je danas toliko blizak zahvaljujući Sofoklu, preradivši ga i smještajući u suvremeno doba.
I dok se Sofoklova Antigona do smrti bori za svoje stavove, između inog za dostojan pokop svog brata Polinika, ‘argentinska’ se Antigona bori za istinu koja stoji iza terorističkog napada na grad Tebu, odnosno "za svijet u kojem su informacije dostupne svima".
Kako kažu Segueire i Delprate:
Teroristički napad potresao je grad Tebu. Glavni gradski dnevni list napali su vjerski ekstremisti. Antigona, mlada i buntovna internetska aktivistkinja, odlučila je raskrinkati urotu koja se krije iza te tragedije. Sukobit će se s Kreontom, velikim medijskim magnatom odlučnim u obrani domovine pod svaku cijenu.
Svijet smanjuje dimenzije udaljenosti. Danas su granice više nego ikad bliže jedna drugoj. Kulturne razlike, koje globalno tržište tjera da se stope u jedinstvenu cjelinu, burno reagiraju u tom spajanju. Paradoksalno, globalizirani svijet postaje sve raznolikiji i složeniji. Ali raznolikost je kolateralni učinak mondijalizacije, nepogodnost na tehničkoj razini. Gospodarska tržišta priželjkuju samo jednu valutu, samo jedno gospodarstvo, samo jednu bezobličnu i bezličnu masu potrošača. Što se više otkrivaju osobitosti, to je veći napad kulturnog sustava da ih ukloni.
Kao stanovnici 21. stoljeća nalazimo se u kontekstu bitke za preživljavanje razlika. Kako uspjeti u ostvarenju sna da budemo jedan svijet, a da pritom ne izgubimo bogatstvo bivanja u mnogo svjetova? To je pitanje koje postavlja ovo djelo, ne ulazeći u detalje bilo kakva odgovora.
A to je pitanje jednako neodgodivo nama danas kao što je bilo Sofoklu prije nekoliko tisuća godina. Sve to prikazuje bitka između najpoznatijih tvrdoglavaca u povijesti kazališta: traumatični sraz između tradicije i napretka, između kolektivne dužnosti i potreba pojedinačnih strasti, između istoga i drukčijega.
Kreont i Antigona branit će do krajnjih granica svoje svjetonazore i načine na koje se suočavaju s praktičnim dvojbama ovoga svijeta. Ostat će kruti u stavovima do točke vlastita uništenja i uništenja onih koji ih okružuju. Svaka sličnost sa stvarnošću nipošto nije slučajna.
Rena Carola Gatica odlučila je predstavu postaviti kombinirajući izvedbu ansambla s lutkarskim elementima i videom, pri čemu su lutke - kaže - metafora za ljude bez identiteta.
"Kreont je u našoj priči osoba koja se javno bori za sloboda tiska, a zapravo vodi monopol multimedija koji sortira informacije, manipulira javnim mišljenjem i tako vlada. Stoga mi ne govorimo o dobru i zlu, nego pokazujemo da ne postoji crno i bijelo, pokazujemo da potrebne društvene promjene ne dolaze iz mržnje već iz stvaranja novih puteva.", objašnjava redateljica.
Glavnu, ali i jedinu žensku ulogu u predstavi igra novo pojačanje ZeKaeMova ansambla - Anđela Ramljak.
- TIM
- IZVEDBE
- DOJMOVI
| osoba | funkcija | |
|---|---|---|
 | Luciano Delprato | autor teksta |
| Luciano Delprato | scenograf |
| Luciano Delprato | oblikovatelj lutaka |
| Nikolina Židek | prevoditelj |
| Natalie Murat Dean | asistent za lutke |
| Jazmin Sequeira | autor teksta |
| Jazmin Sequeira | dramaturg |
| Nenad Kovačić | oblikovatelj zvuka |
 | Renata Carola Gatica | redatelj |
| Marko Ercegović | fotograf |
| Željko Začek | inspicijent |
| Đurđa Škavić | jezični savjetnik |
| Aleksandar Sale Čavlek | oblikovatelj svjetla |
| Doris Kristić | kostimograf |
| osoba | lik(ovi) | |
|---|---|---|
 | Anđela Ramljak | |
 | Danijel Ljuboja | |
 | Frano Mašković | |
 | Jasmin Telalović | |
 | Petar Leventić | |
 | Sreten Mokrović | |
 | Vedran Živolić |
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.
