Izložba je otvorena 14. studenog 2013. u povodu 120. obljetnice Krležina rođenja i u prvi plan stavlja njegovo književno stvaralaštvo. Stoga su izložena njegova najvažnija djela, uglavnom prva izdanja, od Legende objavljene 1914. u Književnim novostima do Zapisa sa Tržiča objavljenih nakon Krležine smrti 1988. Prvi put javnosti je izložen i rukopis tog posljednjeg Krležinog djela.
Među fotografijama iz Krležinog života na izložbi je prvi put izložena fotografija koja prikazuje Krležu tijekom donošenja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. a posjetitelji mogu vidjeti i fotografiju britanske kraljice Elizabete II. kako tijekom posjeta Akademiji 1972. od njenog predsjednika Grge Novaka prima na poklon bibliofilsko izdanje Krležinih Balada Petrice Kerempuha pod nazivom Kervave kronike glas.
Budući da je Krleža od 1947. do 1957. bio potpredsjednik Akademije te kraće vrijeme i vršitelj dužnosti glavnog tajnika, izložbom se želi podsjetiti i na njegove veze s najvišom hrvatskom znanstvenom i umjetničkom ustanovom. Stoga su izloženi i Krležini portreti koje su izradili akademici Ljubo Babić, Josip Vaništa i Marija Ujević Galetović, a može se pogledati i crtani film I videl sem daljine meglene i kalne kojeg je 1964. prema Krležinim Baladama snimio akademik Zlatko Bourek. Posjetitelji mogu pogledati i dokumentarni film Krleža režisera Željka Senečića iz 2011. kao i poslušati snimku Krležina glasa iz 1981.
Autori izložbe su akademik Krešimir Nemec i član suradnik HAZU dr. Tomislav Sabljak, voditelj Akademijina Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, dok je autor likovnoga postava izložbe arhitekt Mario Beusan.
Prema najavi predsjednika HAZU Zvonka Kusića, izložba je začetak budućeg Atrija Miroslava Krleže s trajnim postavom koji će se urediti u Akademijinoj Knjižnici. Povodom Krležina jubileja i posljednji broj Foruma, mjesečnika Akademijinog Razreda za književnost, posvećen je tom hrvatskom književnom velikanu koji ga je pokrenuo 1962.