Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppè-Demelli ili kako je sam sebe prozvao po dolasku u Beč, Franz von Suppè, u nas je malo poznati rodonačelnik operetnog žanra, premda je rođen u Splitu i premda su uz zvuke nekih od njegovih skladbi, a posredstvom Disneyevih animiranih filmova, odrastale generacije.
Za recentni povratak Suppèa u žižu šire javnosti zaslužan je prije svega talijansko-britanski dirigent i istraživač Adriano Martinolli D’Arcy, pod čijim je ravnanjem 2010. nastalo prvo diskografsko izdanje Mise Dalmatice, ali koji je i par godina ranije u jednom američkom arhivu pronašao partituru njegove opere Des Matrosen Heimkehr iliti Povratak mornara, a za koju se dugo smatralo da je izgubljena.
Opera je praizvedena 1885. u Stadt Theater u Hamburgu na njemačkom jeziku i, sudeći po tada objavljenim novinskim kritikama, doživjela je velik uspjeh. No, jedini poznati primjerak njezine partiture nestao je u velikom požaru 1943. u kojem je izgorjela zgrada Državne opere u Hamburgu, pa je D'Arcyevo otkriće istu otrglo zaboravu.
Povratak mornara opera je u dva čina od kojih svaki traje približno 45 minuta. Radnja se zbiva u dalmatinskom primorskom gradu koji u libretu nije imenovan, no budući da se u suvremenim novinskim prikazima navodi kako je riječ o Hvaru, može se zaključiti kako je to novinarima kazao sam Suppè. U grad se nakon duga izbivanja iz domovine vraća pobjednička flota koju stanovništvo dočekuje s oduševljenjem. Ponajviše se slavi hrabrog vođu mornara Pietra. U luci se zbiva i intimna drama mladih ljubavnika Jele i Nicolòa čiji brak na sve načine pokušava spriječiti Jelin staratelj, gradonačelnik Quirino koji, budući da želi sam oženiti lijepu Jelu, koristi svoj položaj i unovačuje Nicolòa ne bi li se na taj način riješio suparnika. Njegove spletke osujeti Pietro koji je u međuvremenu saznao da je Jela njegova kći. On je, naime, prije 20 godina bio prisilno poslan na more i tako bio spriječen da se vjenča s ljubavlju svog života, Jelinom majkom. Očite su sličnosti sa zapletima Rossinijeva Seviljskog brijača kao i Ljubavnog napitkaGaetana Donizzetija s kojim je Suppè, po majčinoj liniji, bio u srodstvu.
Predstavu u Splitu režira Leo Katunarić, kojem će to biti povrataku profesiju iz koje izbiva već godinama, točnije otkad se protiv njega, Ozrena Prohića i inih vodi postupak za gospodarski kriminal u Zagrebačkom kazalištu mladih, a kuriozum je da je iduće ročište u tom procesu zakazano sedam dana nakon splitske premijere, što je intendant Splitskog ljeta Toći Bilić u intervjuu povodom otvorenja Splitskog ljeta prokomentirao ovako:
U Zagrebu imamo priliku vidjeti djelo velikog slikara Caravaggia koji je usput bio i ubojica. Ovdje se radi o društvenom fenomenu koji traje 12, 13 godina i nikako da se dođe do pravorijeka: očito je optužba na krhkim nogama i vjerojatno će završiti oslobađajućom presudom.
Kako pak zna da ishod sudovanja, te je li zapravo htio reći da bismo i ubojicama trebali dati da rade u domaćim kulturnim institucijama, Bilić, međutim, nije objasnio.