Povratak mornara

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Splitsko ljeto 2013. otvara opera za koju se dugo mislilo da je izgubljena, u režiji redatelja koji već dugo izbiva s domaćih pozornica.

Warning: Attempt to read property "post_parent" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 558

Warning: Attempt to read property "post_content" on array in /home/teatar/public_html/wp-content/plugins/dynamic-content-for-elementor/class/trait/meta.php on line 563
autorski tim funkcija
Anton Langerlibretist
Adriano Martinolli D'Arcyasistent
Adriano Martinolli D'Arcystručni suradnik
Franz von Suppè (Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppè-Demelli)skladatelj
Leo Katunarićscenograf
Leo Katunarićredatelj
Srđan Barbarićoblikovatelj svjetla
Naida (Bauk) Kromićkostimograf
Ana Šabašovzborovođa
Snježana Radicasuradnik za scenski pokret
Domeniko Briškizborovođa
Tetjana Borčagivskakorepetitor
Vera Pavasovićkorepetitor
Ozren Bakotićsuradnik scenografa
Loris Voltolinidirigent
Nina Cossettokorepetitor

Francesco Ezechiele Ermenegildo Cavaliere Suppè-Demelli ili kako je sam sebe prozvao po dolasku u Beč, Franz von Suppè, u nas je malo poznati rodonačelnik operetnog žanra, premda je rođen u Splitu i premda su uz zvuke nekih od njegovih skladbi, a posredstvom Disneyevih animiranih filmova, odrastale generacije.

Za recentni povratak Suppèa u žižu šire javnosti zaslužan je prije svega talijansko-britanski dirigent i istraživač Adriano Martinolli D’Arcy, pod čijim je ravnanjem 2010. nastalo prvo diskografsko izdanje Mise Dalmatice, ali koji je i par godina ranije u jednom američkom arhivu pronašao partituru njegove opere Des Matrosen Heimkehr iliti Povratak mornara, a za koju se dugo smatralo da je izgubljena.

Opera je praizvedena 1885. u Stadt Theater u Hamburgu na njemačkom jeziku i, sudeći po tada objavljenim novinskim kritikama, doživjela je velik uspjeh. No, jedini poznati primjerak njezine partiture nestao je u velikom požaru 1943. u kojem je izgorjela zgrada Državne opere u Hamburgu, pa je D'Arcyevo otkriće istu otrglo zaboravu.

Povratak mornara opera je u dva čina od kojih svaki traje približno 45 minuta. Radnja se zbiva u dalmatinskom primorskom gradu koji u libretu nije imenovan, no budući da se u suvremenim novinskim prikazima navodi kako je riječ o Hvaru, može se zaključiti kako je to novinarima kazao sam Suppè. U grad se nakon duga izbivanja iz domovine vraća pobjednička flota koju stanovništvo dočekuje s oduševljenjem. Ponajviše se slavi hrabrog vođu mornara Pietra. U luci se zbiva i intimna drama mladih ljubavnika Jele i Nicolòa čiji brak na sve načine pokušava spriječiti Jelin staratelj, gradonačelnik Quirino koji, budući da želi sam oženiti lijepu Jelu, koristi svoj položaj i unovačuje Nicolòa ne bi li se na taj način riješio suparnika. Njegove spletke osujeti Pietro koji je u međuvremenu saznao da je Jela njegova kći. On je, naime, prije 20 godina bio prisilno poslan na more i tako bio spriječen da se vjenča s ljubavlju svog života, Jelinom majkom. Očite su sličnosti sa zapletima Rossinijeva Seviljskog brijača kao i Ljubavnog napitkaGaetana Donizzetija s kojim je Suppè, po majčinoj liniji, bio u srodstvu.

Predstavu u Splitu režira Leo Katunarić, kojem će to biti povrataku profesiju iz koje izbiva već godinama, točnije otkad se protiv njega, Ozrena Prohića i inih vodi postupak za gospodarski kriminal u Zagrebačkom kazalištu mladih, a kuriozum je da je iduće ročište u tom procesu zakazano sedam dana nakon splitske premijere, što je intendant Splitskog ljeta Toći Bilić u intervjuu povodom otvorenja Splitskog ljeta prokomentirao ovako:

U Zagrebu imamo priliku vidjeti djelo velikog slikara Caravaggia koji je usput bio i ubojica. Ovdje se radi o društvenom fenomenu koji traje 12, 13 godina i nikako da se dođe do pravorijeka: očito je optužba na krhkim nogama i vjerojatno će završiti oslobađajućom presudom.

Kako pak zna da ishod sudovanja, te je li zapravo htio reći da bismo i ubojicama trebali dati da rade u domaćim kulturnim institucijama, Bilić, međutim, nije objasnio.

 

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE