Login za korisnike

Šuma Striborova

Senka Bulić istovremeno je i redateljica i izvođačica najnovije kazališne verzije možda i najpoznatije priče Ivane Brlić Mažuranić.

***

Šuma Striborova jedna je od najljepših hrvatskih bajki, omiljena i djeci i odraslima. Potječe iz ciklusa pripovijetki pod nazivom Priče iz davnine kojim je Ivana Brlić Mažuranić, naša najpoznatija spisateljica dječjih bajki, stekla svjetsku slavu. Zbog svoje originalnosti i popularnosti među čitateljima često je nazivana hrvatskim Andersenom i Tolkienom. Priče su objavljene davne 1916. godine, a do danas su prevedene na čak 50 jezika.

Šuma Striborova prva je “priča iz davnine” koju je Ivana Brlić-Mažuranić napisala. Inspiraciju je dobila jedne zimske večeri u blagovaonici svoga doma kad je u kaminu na vatri borova cjepanica prasnula u tisuću iskrica. Kako je u to vrijeme čitala o mitologiji starih Slavena iz pera A. N. Afanasjeva, sjetila se Domaćih, ruskih Domovija, kućnih duhova koji dolaze na ognjište. I tako su Domaći, “sve mužići od jedva po’ lakta”, u kožusima, kapicama i opančićima “crvenim kao plamenovi”, postali okosnicom priče o dobroj baki, zloj snasi-guji, budalastom sinu, siromašnom djevojčetu, šumskom starješni Striboru i začaranoj šumi, koja je začarana morala ostati sve dok u nju ne stupi onaj kojemu je milija njegova nevolja nego sva sreća ovoga svijeta.

No krenimo ispočetka.

Jednom davno postojala je prekrasna šuma koju su zvali šuma Striborova. Netko ju je začarao i otad se u njoj zbivaju svakojaka čuda. Legenda kaže da šuma mora ostati začarana, dokle god u nju ne dođe onaj, kojemu je draža njegova nevolja, nego sva sreća ovoga svijeta. Njeno drveće čuva mnoge tajne, a u njoj žive razna fantastična bića, šumski čarobnjak Stribor i njegovi zlatni dvori, čarobne životinje, uklete duše i duhovi. Kažu da su se u šumi zbivala čuda dobra, ali i čuda naopaka - svakome po zasluzi. Dogodilo se jednom da je mladić zašao u šumu Striborovu da nasiječe drva, a nije znao da je šuma začarana. Na svome putu susreo je zmiju koja se pretvorila u prelijepu djevojku. Očaran njezinom ljepotom i ne znajući ništa o njenom pravom podrijetlu, mladić ju je odveo kući gdje ga je čekala majka. Sluteći da djevojka nije ono za što se predstavlja, mladićeva majka će i sama morati kročiti u začaranu šumu, ako želi zaštititi sina od drevne čarolije.

Upravo je Šuma striborova u režiji Roberta Waltla bila jedna od najvećih uspješnica ravnateljskog mandata Senke Bulić na Sceni Gorica, a sad se istom tekstu vraća kao redateljica i izvođačica u predstavi u kojoj uz nju igra još samo  Stipe Kostanić.

autorski tim
Nikša Mrkonjićoblikovatelj svjetla
Tomislav Ćurkovićscenograf
Oliver Jularićkostimograf
Senka Bulićredatelj

izvođači
Senka Bulić
Stipe Kostanić

Odgovori