Login za korisnike

Fedra

Racinova obrada mita o ženi koja je i žrtva i krvnik, premijerno na Splitskom ljetu u režiji gosta iz Italije.

***

Fedra je tragedija Jeana Racina iz 1677., po motivima iz grčke mitologije, a koje su obradili i antički velikani – Seneka u istomenom tekstu, a Euripid u ‘Hipolitu’. Potonje je djelo i sam Racine naveo kao ishodište svoje drame i dodaje: ‘Iako u vođenju razvoja drame nisam slijedio posve isti put kao i spomenuti autor, nisam propustio obogatiti svoje djelo svime što mi se u njegovu činilo sjajnim. Kad bih mu dugovao samo ideju o Fedrinu liku, mogao bih reći da mu dugujem ono možda najrazumnije što sam donio u kazalište.'

U središtu je drame kraljica Fedra, koja se u odsustvu svog supruga, atenskog kralja Tezeja, zaljubi u njegova sina iz prvog braka – Hipolita. On je pak zaljubljen u Arsiju, jedinu preostalu članicu Tezejeva protivničkog klana, kao i uostalom ona u njega. Kad na atenski dvor stigne vijest o Tezejevoj smrti, Fedra posjećuje Hipolita kako bi ga nagovorila da preuzme prijestolje i – njezinu ljubav. No, ispostavlja se da je vijest o kraljevoj smrti bila lažna i on se vraća na dvor gdje biva iznenađen hladnim dočekom. U namjeri da preduhitri eventualno Hipolitovo povjeravanje kralju, Fedrina sluškinja Enona optužuje ga pred Tezejem za udvaranje kraljici. Tezej bijesan, traži od boga Neptuna da ubije Hipolita, a Fedra ga od toga želi odgovoriti sve dok ne dozna za Hipolitovu ljubav prema Arsiji. Hipolit pogiba putem na tajno vjenčanje s Arsijom, Fedra shrvana grižnoj savjesti sve priznaje Tezeju i umire otrovavši se, a očajni Tezej odlučuje usvojiti Arsiju...

Virtuozno napisana u aleksandrinskom stihu, 'Fedra' se danas smatra vrhuncem Racinova stvaralaštva, ali zahvaljujući spletkama njegova suvremenika Corneilla na premijeri nije sjajno prošla, zbog čega je iduću dramu napisao tek 12 godina kasnije.

Na 53. Splitskom ljetu 'Fedru' režira Marco Sciaccaluga, ravantelj genoveškog Teatro Stabile, a naslovnu je ulogu dodijelio Bojani Gregorić Vejzović.

autorski tim
Valeri Manarikostimograf
Jean Racinetekst
Marica Grgurinovićasistent redatelja
Zoran Mihanovićoblikovanje svjetla
Marco Sciaccalugaredatelj
Mario Lekoasistent kostimografa
Vladimir Gerićprevoditelj
Jagoda Granićjezični savjetnik

izvođači
Aleksandar CvjetkovićTezej, sin Egejev, atenski kralj
Bojana Gregorić VejzovićFedra,Tezejeva žena, kći Mina i Pasifaje
Dijana VidušinArcija, princeza atenske kraljevske krvi
Lada BonacciLada BonacciIzmena, Aricijina bliska prijateljica
Lidija FlorijanPanopa, žena iz Fedrine pratnje
Mijo JurišićHipolit, sin Tezeja i Antiope, Amazonske kraljice
Sunčana Zelenika KonjevićEnona, Fedrina dadilja i povjerenica
Trpimir JurkićTeramen, Hipolitov učitelj

Odgovori