Login za korisnike

Leksikon YU mitologije

Oliver Frljić ruši ex-YU mitove kroz isprepletene stvarne i lažne biografije zvijezda popularne kulture bivše nam države.

***

Godine 1989, Dubravka Ugrešić i urednici u tadašnjem Startu, Dejan Kršić i Ivan Molek, uputili su u javnost poziv za suradnju na projektu nazvanom Leksikon YU mitologije. Njihova premisa bila je da ne postoje artikulirani pojmovi popularne kulture koji bi pripomogli definiranju jugoslavenskih identiteta. Problem je, pisali su pokretači, bio “širi od puke manjkavosti domaće popularne kulture”, i tvrdili da bi pitanje jugoslavenskih identiteta trebali istražiti “ne samo zbog svijeta već prvenstveno zbog nas samih”, dodajući da “današnja politička situacija to jasno pokazuje”. Rezultat je bio leksikon objavljen na internetu prvi put 2001., a tiskan 2004. koji je Oliveru Frljiću, poslužio kao polazište za propitivanje mitova ex-YU.

Sad već klasičnim 'frljićevskim' manirom miješanja činjenica i izmaštanih podataka koji se plasiraju kao činjenice, Frljić je oko sebe okupio glumce iz svih država bivše Jugoslavije. Ideja je, kako kažu, predstavu igrati u svim tim državama – svaki put na jeziku države u kojoj igraju.

U službenoj najavi stoji: ''Što danas predstavlja Jugoslaviju u sjećanjima onih koji su u njoj živjeli? Koliko o njoj znaju rođeni nakon njenog raspada? To su ključna pitanja predstave koja nastaje na 'Leksikonu YU mitologije'. Kako se Leksikon bavi i fenomenom jugoslavenske popularne kulture, posudili su današnji način mitologizacije popularnih ljudi kroz trač: uspostavili su usporednu alternativnu povijest nekih javnih osoba kroz proces predstave i načine pamćenja osoba koje su označile jugoslavenski kulturni prostor. Kao ishodište predstave izabrali su kviz koji svojim oblikom ne nudi zaokružen i konzistentan korpus objektivnih istina nego stvara paralelnu povijest. Oblik kviza ostavlja dovoljno prostora da se progovori o Jugoslaviji i pojmovima koji su izgradili njen kulturni identitet, ali i o samome kazalištu.''

Frljić još dodaje: ''Želim naglasiti da "Leksikonom Yu mitologije" ne želimo dokapitalizirati jugonostalgijski element. Naša predstava pokazuje kako se kreiraju mitovi. Ponovite li nešto dovoljno puta, to postaje istina. U ona prazna mjesta biografija poznatih ličnosti iz kulturnog života Jugoslavije ubacili smo stvari koje nisu istinite, ali bi to mogle biti.

U 'Leksikonu' sam pokušao kreirati predstavu koja neće participirati na sladunjavoj jugonostalgiji, što je ovih dana jako tražena roba, nego pokazati kako su se mitovi vezani za bivšu državnu zajednicu konstruirali.
'Leksikon Yu mitologije' kreira nove mitove, svjesno pokazujući nerealnu podlogu na kojoj oni izrastaju. Na taj način Jugoslavija, kao realni i simbolički prostor, izbjegava onu klasičnu dihotomiju između 'tamnice naroda' koju smo mrzili i nikad prežaljene 'arkadijske zemlje' koju su nam razbili.''

Dramaturginja Jasna Žmak kaže: ''Kao što je to bilo u bivšoj državi, tako je i u samom leksikonu jasna dominacija nekih republika nad drugima. Leksikon ima i problem što je baziran na jednosmjernom sjećanju samo onog pozitivnog. Tako je i u opisima biografija popularnih ikona koje prestaju u trenutku kada bi se o njima trebalo reći i nešto negativno. Kroz predstavu propitujemo i vezu između mita i trača koji se zapravo slično konstituiraju - tračevi kroz vrijeme rastu i postaju činjenice koje se, pak, ustoliče na mjesto istine. Likove koje smo odabrali većinom su kazalištarci i filmaši, ali odlučili smo ispričati njihovu alternativnu i neslužbenu intimnu povijest. Glumci osim što će utjeloviti likove, glumit će i sebe. Jezicima koji se koriste kroz predstavu ujedno i propitujemo situaciju koja je vladala u Jugoslaviji, a sama će se izvedba mijenjati sukladno s mjestom izvođenja.''

 


Odgovori