Login za korisnike

Ana Karenjina (ri)

Riječka baletna predbožićna premijera nije prigodničarski Ščelkunčik, nego nešto puno mračnije. U Rijeku radije ne putujte vlakom.

***

Tragično samoubojstvo potaknuto histerijom izazvanom nesretnom ljubavlju i otuđenjem od sina učinilo je od Tolstojeve Ane Karenjine jednu od najvećih tragičarki svjetske literature. Kroz život su je vodile emocije, ali nije mogla izdržati izolaciju koju je prouzročila njena preljubnička veza s grofom Vronskim.

Anu upoznajemo kao viđenu pripadnicu visokog društva Sankt Petersburga, prateći do kraja romana njenu transformaciju u izopćenicu iz tog istog društva. Kao komentar veze Vronskog i Karenjine, Tolstoj opisuje skladni i zreli brak Kiti i Levina. Kiti je bila zaluđena Vronskim, ali kad je shvatila da ju on ne želi oženiti preboljela ga je i udala se za Levina. Levinov lik je utjelovljenje Tolstojeva svjetonazora, transformirajući se tijekom romana iz skeptika u čovjeka koji je svoju istinu pronašao u vjeri. Iako vezu preljubnice Ane Tolstoj suprotstavlja skladnom braku Kiti  i Levina, on u romanu ne osuđuje preljub (što je bilo predmetom polemika) i suosjeća s Aninom tragičnom sudbinom.

Tragičnu heroinu realističkog romana u baletnoj je interpretaciji oživjela heroina pokreta Maja Pliseckaja (1925. - ). Po mnogima najveća balerina dvadesetog stoljeća plesala je ulogu Karenjine s ansamblom Boljšoj teatra na glazbu svoga muža, Rodiona Ščedrina. U Ani (uz Ščedrinov postoji i istoimeni balet Čajkovskog) se po prvi put sama prihvatila i koreografskog zadatka. Zanimljivo je da se prije baletne Ane Pliseckaja okušala u filmskoj verziji Tolstojeva romana iz 1967., glumeći manju ulogu, a i legendarna baletna izvedba s Pliseckajom i Aleksandrom Godunovim doživjela je filmsko izdanje 1974.

Kći progonjenih ruskih Židova, Pliseckaja je u Boljšoju debitirala s jedanaest godina. Europa ju je upoznala tek 1959. kada joj je Hruščov dopustio da napusti zemlju, što joj je zbog židovskog porijekla bilo dotad zabranjeno. Slijedili su angažmani u Rimu i Španjolskoj, suradnja s Mauriceom Bejartom i Ronaldom Petitom, te titula primaballerine assolute u Boljšoju.

Pomalo u sjeni legendarne Maje, Rodion Ščedrin (1932.-) prošao je put od tonalne glazbe inspirirane folklornim temama do aleatorike, a djela mu je u svijetu, svojim besprijekornim čelističkim dionicama, popularizirao Mstislav Rostropovič. Skladao je balet Carmen, projekt koji su prije njega odbili i Šostakovič i Hačaturjan, a njegova je glazba i za baletnu inačicu Gogoljevih Mrtvih duša. Autor je koncerata, fuga, komorne i klavirske glazbe, a radi oratorija posvećenog Lenjinu razriješen je 1990. dužnosti predsjednika Udruge sovjetskih skladatelja.

Ščedrinova Ana, kao i Tolstojeva, ima sve: ljubav, emocije, tragediju, sukob s društvom, strast i ruski šarm. Plesati Anu, nakon Pliseckaje, noćna je mora svih primabalerina, a u riječkom HNK dopala je gošću iz Slovenije - Bojanu Nenadović Otrin, trenutno solisticu ljubljanskoga SNG-a. Partner će joj pak, u ulozi Vronskog, biti plesač koji je rođen nedaleko HNK Rijeka, no u njemu nije nastupao otkad je postao profesionalac. Riječ je, naime, o Ronaldu Savkoviću, rodom iz obližnjih Matulja, višegodišnjem prvaku Baleta HNK u Zagrebu, kojije nakon audicije za ansambl - postao prvak baleta (!) berlinske Državne opere... Savković je dobitnik nagrade ruske baletne legende Vladimira Vasiljev te niza drugih značajnih priznanja, i već je nekoliko sezona redoviti gost njujorške postave 'gala zvijezde 21. stoljeća', a da pri tom redovito nastupa na scenama od Barcelone do milanske Scale...

Uz 'uvezene' soliste, ansambl riječkog HNK-a s Dinkom Bogdanićem za koreografskim kormilom pokušat će hrvatskom praizvedbom doseći boljšojevske standarde, pokazujući nam kako su sve sretne obitelji nalik jedna na drugu, a sve nesretne...ma znate već.


Odgovori