Naslovnica > VIJESTI > CROSSOVER > Nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta 2005.

Nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta 2005.

Objavljujemo popis nominiranih za Nagradu hrvatskog glumišta. Dobitnici će biti poznati na dodjeli 24. studenoga. Poznati su međutim dobitnici nagrada za životno djelo: Neva Rošić i Petar Selem.
Share on facebook
Share on twitter

Godišnja nagrada za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se: Milku Šparembleku za scenski pokret u histrionskoj predstavi “Fric i pjevačica”.

Nominacije, ali i buduće dobitnike odabiru su žiriji za dramu, operu i balet, a koji rade u sljedećim sastavima:

Žiri za DRAMU :

Joško Juvančić - predsjednik
Članovi – Jasmina Božinovska–Živalj, Vlasta Knezović, Zlatko Krilić, Vanja Matujec

Žiri za OPERU:

Jagoda Martinčević - predsjednica
Članovi - Miljenko Grgić, Maja Stanetti

Žiri za BALET:

Dalibor Paulik – predsjednik
Članovi – Mladen Mordej Vučković, Batir Ohundadajev

Sa žirijem je radila tajnica HDDU-a Marija Filipović
NOMINACIJE PREDSTAVA I IZUZETNIH UMJETNIČKIH OSTVARENJA ZA NAGRADU HRVATSKOG GLUMIŠTA ZA 2005. g.

NAGRADE SE DODJELJUJU U SLIJEDEĆIM KATEGORIJAMA:
Za najbolja ostvarenja iz područja DRAMSKE, RADIO I TELEVIZIJSKE UMJETNOSTI
Za najbolju predstavu u cjelini - DRAMA
Nominirani:

1. “Cyrano de Bergerac” Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ;

2. “Fric i pjevačica” Tahira Mujčića, Borisa Senkera i Zorana Juranića, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

3. “Noć Iguane” Tennesseea Williamsa, u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 51. Splitskog ljeta.
Za najbolje redateljsko ostvarenje - DRAMA
Nominirani:

1. Nenni Delmestre za režiju predstave “Prije sna” Lade Kaštelan u izvedbi Dramskog kazališta Gavella iz Zagreba;

2. Krešimir Dolenčić za režiju predstave “Ondine” J. Giraudouxa u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 56. Dubrovačkih ljetnih igara;

3. Zlatko Sviben za režiju predstave “Cyrano de Bergerac” Edmonda Rostanda u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - DRAMA

Glavna ženska uloga

Nominirani:

1. Olga Pakalović za ulogu Roksane u predstavi “Cyrano de Bergerac” Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ;

2. Alma Prica za ulogu Hannah Jelkes u predstavi “Noć Iguane” Tennesseea Williamsa, u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 51. Splitskog ljeta;

3. Renata Sabljak za ulogu Ondine u predstavi “Ondine” J. Giraudouxa, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 56. Dubrovačkih ljetnih igara.
Glavna muška uloga

Nominirani:

1. Dragan Despot za ulogu u monodrami “Na rubu pameti” prema romanu Miroslava Krleže, u vlastitoj adaptaciji, režiji i izvedbi Scene Strozzi HNK u Zagrebu;

2. Krešimir Mikić za ulogu Cyranoa de Bergeraca u predstavi “Cyrano de Bergerac” Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ;

3. Milan Pleština za ulogu Velečasnog Shannona u predstavi “Noć Iguane” Tennesseea Williamsa, u režiji Janusza Kice i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 51. Splitskog ljeta.
Sporedna ženska uloga

Nominirani:

1. Olivera Baljak za ulogu Poline Andrejevne u predstavi “Galeb” A.P. Čehova, u režiji Jagoša Markovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Vitomira Lončar za ulogu Ines u predstavi “Život x 3” Jasmine Reza, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

3. Anja Šovagović-Despot za ulogu Žene u predstavi “Prije sna” Lade Kaštelan, u režiji Nenni Delmestre i izvedbi Dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.

Sporedna muška uloga

Nominirani:

1. Niko Kovač za ulogu Lovre Kalebića u predstavi “Ljubovnici”, u režiji Vanče Kljakovića i izvedbi Kazališta Marina Držića iz Dubrovnika;

2. Davor Svedružić za ulogu Amfilohija u predstavi “Fric i pjevačica” Tahira Mujčića, Borisa Senkera i Zorana Juranića, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba;

3. Predrag Vušović za ulogu Oca pet kćeri u predstavi “Prije sna” Lade Kaštelan, u režiji Nenni Delmestre i izvedbi Dramskog kazališta Gavella iz Zagreba.
Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina - DRAMA
Ženska uloga

Nominirani:

1. Mia Krajcar za ulogu Angelique u predstavi “Libertinac” Erica Emmanuela Schmitta, u režiji Tomislava Pavkovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2.Nataša Janjić za ulogu Sonie u predstavi “Život x 3” Jasmine Reza, u režiji Ivice Šimića i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba i ulogu Marije Kraljić u predstavi “Što ćemo sad” Branka Đurića u režiji Aide Bukvić i izvedbi Kulturnog centra Peščenica KNAPP iz Zagreba;

3. Dijana Vidušin za ulogu Holbachove kćeri u predstavi “Libertinac” Erica Emmanuela Schmitta, u režiji Tomislava Pavkovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Muška uloga

Nominirani:

1. Franjo Dijak za ulogu Alekseja u predstavi “ Murlin Murlo” Nikolaja Vladimiroviča Koljade, u režiji Dražena Ferenčine i izvedbi Teatra &TD iz Zagreba;

2. Ivan Glowatzky za ulogu Christiana de Neuvillettea u predstavi “Cyrano de Bergerac” Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku ;

3. Filip Juričić za ulogu Viteza u predstavi “Ondine” J. Giraudouxa, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla 56. Dubrovačkih ljetnih igara.

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mladež - DRAMA
Nominirani:

1. “Lepeza mladosti” Jasena Boke, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split;

2. “Neva Nevičica” Ivane Brlić Mažuranić i Igora Mrduljaša, u režiji Georgija Para i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;

3. “Palčica” H.C. Andersena, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Gradskog kazališta Žar ptica iz Zagreba.

Za najbolja glumačka ostvarenja u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mladež - DRAMA
Ženska uloga

Nominirani:

1. Areta Ćurković za ulogu Marice u predstavi “Ivica i Marica” Andreja Rozmana Roze, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Dječjeg kazališta u Osijeku;

2. Nevenka Filipović za ulogu Mokoš u predstavi “Neva Nevičica” Ivane Brlić Mažuranić i Igora Mrduljaša, u režiji Georgija Para i izvedbi Zagrebačkog kazališta lutaka;

3. Judita Franković za uloge Pripovjedača, generala i ministra u predstavi “Kraljica Vešmašina” Anice Tomić, u režiji Jelene Kovačić i izvedbi Tigar teatra iz Zagreba.
Muška uloga

Nominirani:

1. Živko Anočić za uloge Dječaka Petra, pajaca i štakora u predstavi “Postojani kositreni vojnik” H.C. Andersena, u režiji Dore Ruždjak Podolski i izvedbi Kulturnog centra Peščenica KNAPP iz Zagreba;

2. Tvrtko Jurić za ulogu Luke u predstavi “Kako je Tonkica kupovala kruh” Jasena Boke, u režiji Mateje Koležnik i izvedbi Kazališta Mala scena iz Zagreba;

3. Branimir Rakić za ulogu Bogatog starog trgovca u predstavi “Lepeza mladosti” Jasena Boke, u režiji Joška Juvančića i izvedbi Gradskog kazališta lutaka Split.

Za najbolja glumačka ostvarenja u radio drami
(dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)
Nominirani:

1. Natalija Đorđević za ulogu ANJE u emisiji Radio-igra “Dvije” Tene Štivičić;

2. Ana Karić za ulogu EUROPE u emisiji Radio-igra “Europa” Ivane Sajko;

3. Nina Violić za ulogu KAROLINE u emisiji Radio-scena “Karolina Riječka” Drage Gervaisa.

Za najbolja redateljska ostvarenja u TV drami
( dodjeljuje se bijenalno svake neparne godine)

Nominirani:

1. Goran Kulenović za režiju serije “Bitange i princeze”;

2. Vlatka Vorkapić za režiju serije “Kad zvoni”;

3. Antun Vrdoljak za režiju serije “Duga mračna noć”.

Godišnja nagrada za izuzetan doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se:

Milku Šparembleku za scenski pokret u predstavi “Fric i pjevačica” Tahira Mujčića, Borisa Senkera i Zorana Juranića, u režiji Zlatka Viteza i izvedbi Glumačke družine Histrion iz Zagreba.
Za najbolja umjetnička ostvarenja - OPERA
Za najbolju predstavu u cjelini – OPERA

Nominirani:

1. “Luisa Miller” Giuseppea Verdija, u režiji Petra Selema, pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

2. “Nabucco” Giuseppea Verdija, u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Nade Matošević i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca, u režiji Ivice Krajača, pod dirigentskim vodstvom Zorana Juranića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek.

Za najbolje dirigentsko ostvarenje – OPERA

Nominirani:

1. Zoran Juranić dirigent opere “Nikola Šubić Zrinjski” u režiji Ivice Krajača i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek;

2. Ivo Lipanović dirigent opere “Luisa Miller” u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

3. Mladen Tarbuk dirigent opere “Tristan i Izolda” Richarda Wagnera, u režiji Jochena Zoernera Erba i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb.

Za najbolja umjetnička ostvarenja – OPERA

Ženska uloga

Nominirani:

1. Ivanka Boljkovac za ulogu Volumnije u operi “Koriolan” Stjepana Šuleka u režiji Zorana Juranića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

2. Adela Golac - Rilović za ulogu Luise Miller u operi “Luisa Miller” u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

3. Martina Zadro za ulogu Gilde u operi “Rigoletto” Giuseppea Verdija u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb.
Muška uloga

Nominirani:

1. Ivo Gamulin za ulogu Mladog mornara u operi “Tristan i Izolda” u režiji Jochena Zoernera Erba i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb i za ulogu Ismaelea u operi “Nabucco” u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

2. Miljenko Đuran za ulogu Lovre Juranića u operi “Nikola Šubić Zrinjski” u režiji Ivice Krajača i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek i ulogu Miće, Ere u operi “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

3. Siniša Hapač za ulogu Nikole Šubića Zrinjskoga u operi “Nikola Šubić Zrinjski” u režiji Ivice Krajača i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – OPERA

Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Valentina Fijačko za ulogu Jelene u operi “Nikola Šubić Zrinjski” u režiji Ivice Krajača i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek i za ulogu Adine u operi “Ljubavni napitak” Gaetana Donizettija u režiji Ivice Krajača i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek;

2. Luciano Batinić za ulogu Sparafucilea u operi “Rigoletto” u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb;

3. Ante Jerkunica za ulogu Wurma u operi “Luisa Miller” u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatkog narodnog kazališta Split .

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Za najbolju predstavu u cjelini - BALET

Nominirani:

1. “Don Quijote” Ludwiga Minkusa, u koreografiji Valentine Ganibalove i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

2. “Marquezomanija” u koreografiji i režiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

3. “Orašar” P.I. Čajkovskog u koreografiji i režiji Waczlawa Orlykowskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

Za najbolje koreografsko stvarenje - BALET

Nominirani:
1. Dinko Bogdanić za koreografiju i režiju baleta “Tramvaj zvan čežnja” u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Veseljko Sulić za koreografiju i režiju baleta “Best of” u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

3. Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta “Marquezomanija” u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

Za najbolja umjetnička ostvarenja - BALET

Ženska uloga

Nominirani:

1. Milka Hribar za ulogu Silfide u predstavi “La Sylphide” Normana Dixona u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Edina Pličanić za ulogu Vile Šećera u predstavi “Orašar” Waczlawa Orlykowskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Ervina Sulejmanova za ulogu Kitri u predstavi “Don Quijote” Valentine Ganibalove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split.
Muška uloga

Nominirani:

1. Ilir Kerni za ulogu Princa u predstavi “Orašar” Waczlawa Orlykowskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Tomislav Petranović za ulogu Kowalskog u predstavi “Tramvaj zvan čežnja” Dinka Bogdanića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Svebor Sečak za ulogu Hamleta u predstavi “Hamlet” Svebora Sečaka u izvedbi Baletne trupe Croatia iz Zagreba.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – BALET

Ženska ili muška uloga:

Nominirani:

1. Vuk Ognjenović za ulogu Momka u predstavi “Licitarsko srce” Svebora Sečaka u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Osijek;

2. Edina Pličanić za ulogu Odette/Odilije u predstavi “Labuđe jezero” Dinka Bogdanića u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Petra Vargović za ulogu Klare u predstavi “Orašar” Waczlawa Orlykowskog u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
Za najbolju kazališnu scenografiju i kostimografiju – DRAMA, OPERA ILI BALET
SCENOGRAFIJA

Nominirani:
1. Žorž Draušnik u baletu “Marquezomanija” u režiji i koreografiji Staše Zurovca i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

2. Ivo Knezović u operi “Luisa Miller” u režiji Petra Selema i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Split;

3. Drago Turina u dramskoj predstavi “Cyrano de Bergerac” Edmonda Rostanda, u režiji Zlatko Svibena i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

KOSTIMOGRAFIJA

Nominirani:
1. Barbara Bourek u baletu “Don Quijote” Valentine Ganibalove u izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

2. Goran Lelas u operi “Così fan tutte” Wolfganga Amadeusa Mozarta u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka na Riječkim ljetnim noćima;

3. Ana Savić -Gecan u dramskoj predstavi “Majka Hrabrost i njezina djeca” Bertolta Brechta i Paula Dessaua, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Zagrebačkog gradskog Kazališta Komedija i predstavi “Palčica” H.C. Andersena, u režiji Roberta Waltla i izvedbi Gradkog kazališta Žir ptica iz Zagreba.

NEVA ROŠIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje dramskoj umjetnici glumici Nevi Rošić.

Danas Neva Rošić glumi glumice. Irina Arkadina u Čehovljevu Galebu, Glumica u Hamletu. Madeleine Bejart. Sarah Bernhardt. Bergmanova Charlotta. Marija Ružička Strozzi. U kodu glumice ona pronalazi svoj životni kod. Stvara likove koji nisu samo blistave glumačke kreacije nego i scenski ogledi o glumi kao razornoj energiji.

Vlada scenom kao mitsko sveto čudovište. Pa čak na neki način glumi i samo kazalište. To je sjajno proniknuo redatelj Ivica Kunčević kada je u Dundu Maroju njezinu Lauru smjestio na jednom teatrinu i oko njega sve pokrenuo. Muškarci su njome bili omamljeni kao »vječno ženskim«, a taj miris, tu žudnju za »ženskim«, Kunčević je prevodio u žudnju za kazalištem. Tako je Neva kao Laura postala metafora za teatar. Metaforički princip kasnije je ponavljala.

Na svim pozornicama Neva Rošić stvara svoj imaginarni podij. Na njemu se izdvaja. Izvodi svoje glumačke veleslalome. Izmišlja teatar za sebe. Postavlja se na koturne. Iznajmljuje se Glumici, Prošlosti. Posuđuje im glas. Na primjer glumi kako Bernhardtova glumi Fedru. I pri tom režira Fedru, Sarah i sebe. Zamjenjuje režisere. Sjećate li se njezine grimase zbog neprijateljski raspoloženog sunca koje prijeti Sarahinom licu, licu Divine? Nije li prema tome u slučaju Neve Rošić riječ o glumačkom manirizmu u najnovijem shvaćanju toga pojma?

Na sceni je sunce obično već zašlo kada se Neva pojavljuje. Sva u svojim suncobranima, perlicama, torbicama. U vezenim svilenim haljinama što su ih tkala stoljeća kazališnih kuća. I ako nikoga u njezinoj blizini nema, ona se ponaša kao da je u pratnji lakaja, kočijaša, čipkarica, ključara, generala, pjesnika. Onaj koji je tamo i stradava, uz nju će biti sretan, za dva sata. Neva dolazi na jednu od svojih glumačkih soareja. Ostaju za njom zatvorene sobe, požutjela pisma i stare škrinje. Jedna uvela orhideja s vizitkartom Miroslava Krleže.

Prvoj Castellici nakon Belinih 40 Castelličinih godina. Sitan rukopis Marijana Matkovića: Tko može izmjeriti mogućnost vaše iskonske nadarenosti?

Prica, Šoljan, Fabrio: Pišem ulogu za Vas. Na zidu slika Eleonore Duse. Vika Podgorska primila je od Marije Ružičke Strozzi i predala Nevi Rošić. Glumački rituali. Neva sada čuva zagubljenu i imaginarnu nit primadone na sceni Hrvatskog narodnog kazališta, Burgtheatra, Divadla… Čuva jedan mentalitet. Odsjaj zlatnog doba teatra? Okvir što čeka njezin portret? Čuva i istodobno ismijava to što čuva i sebe kako čuva. Jer ona je kraljica koja to nije. Imam neodoljivu potrebu da od sebe pravim karikaturu. A u isto vrijeme Neva poput onih starih majstora kojima se tragovi gube, usamljenički njeguje majstorstvo glumačkog zanata. Ono kod nas izumire kao i svi stari zanati. Nije li to i pokazala u Čehovljevu Galebu?

Tako su glumom glume zaboravljene uskrate i njihove cijene. Ostao je imaginarni vez što povezuje nepovezljivo, nepostojeće. Uporno tkanje sačinjeno od ostataka. Što više bravuroznosti to više zatomljenosti, odricanja. A možda su upravo te bravuroznosti Nevi najbolja prigoda za oživljavanje mrtvih ljubavi. Da bi se prošlost živjela, je li međutim potrebna ljubav ili nepostojanje izbora? U svakom slučaju Neva Rošić okrutno vrti jedno kazališno pamćenje koje i nije ništa drugo doli njezin vlastiti kazališni rulet.

PETAR SELEM – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje

Žiri za dodjelu Nagrada hrvatskog glumišta dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju Petru Selemu.

Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu upravo protječe 21. sezona jedne operne predstave – “Nabucco” Giuseppea Verdija u režiji Petra Selema. Ni danas joj se, nakon dva puna desetljeća nema što ni dodati a niti oduzeti, ona je i dalje čvrsta, dostojanstvena, pametna, dramski snažna, misaono i likovno lijepa i nadasve – suvremena. Te danas već daleke 1984. godine bila je to prva Selemova režija jednog klasičnog opernog djela. Od tada do danas u njegovom se opernom opusu nanizalo četrdesetak naslova najrazličitijih stilskih odrednica no ostao je osebujan, prepoznatljiv i vrlo dragocjen autorski rukopis redatelja, jednog od rijetkih koji se u hrvatskom glumištu sustavno bavi opernom režijom. Polaznica Selemove intelektualne znatišelje na glazbenoj sceni uvijek je bila ideja djela iz koje potječu glazba i libretto sa svojim povijesnim ali i mogućim izvanvremenskim porukama. Njegov pristup operi nikada nije dekorativan, niti se utječe dosjetki, dapače duboko je uronjen u slojevitost predloška, poštuje ga i obogaćuje poetikom vlastitosti. Zbog toga su njegove operne režije vječno mlade a odabir naslova nipošto slučajan: uz “Nabucca” to su, među mnogima, “Macbeth”, “Faust”, “Boris Godunov”, “Neron”, “Mojsije”, “Saloma”, Norma”, “Carmen”, “Modrobradi”, “Luisa Miller”…, iz hrvatske literature, uz vječnog “Zrinjskog”, on odabire i “Milu Gojsalića”, “Porina”, “Juditu”, “Prazor”…, doista taj luk odabira nipošto nije slučajan, u rasponu od biblijskih do mitskih tema u čijem je središtu uvijek čovjek koji brani vlastitu sudbinu.

Kao operni redatelj čije je režije vidjela i pozdravila publika i kritika i Osla, Praga, Moskve, Salzburga, Puccinijeva festivala u Torre del Lago te mnogih drugih svjetskih središta, Petar Selem u hrvatskom glumištu ostavlja dubok trag intelektualca, esteta, vrsnog poznavatelja ne samo operne literature nego i glazbe same, pjevača, scene, ukratko svih umjetničkih sastavnica koje opernu predstavu čine cjelovitom. Zadužio je hrvatsku operu svojom dugotrajnosti i dosljednjim umjetničkim rukopisom a neki od njegovih opernih projekata ostaju kao estetska i etička uporišta hrvatskog glazbenog kazališta našeg vremena.

ZAŠTIĆENI SADRŽAJ

Zanima vas cijeli tekst?

Teatar.hr financira se isključivo sredstvima svojih čitatelja. Stoga ostatak ovog teksta možete pročitati samo uz pretplatu ili SMS plaćanje. Pretplatiti se možete već za 1 kn dnevno.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter
POVEZANE VIJESTI