Vjerojatno najpoznatija tragična ljubavna priča na svijetu, talijanskog je porijekla, a prvi danas poznati njezin zapis onaj je Bandellov, kojeg je pak na engleski jezik u stihovima, kao The Tragicall Historye of Romeus and Iuliet, 1562. godine preveo Arthur Brooke.
Stručnjaci tvrde kako je William Shakespeare poznavao Brookeov tekst, te po njemu negdje između 1591. i 1596. (prvo tiskano izdanje drame tzv. 'bad quarto' iz 1597. ) napisao svoju dramu, no proširivši znatno priču i dodavši joj niz sporednih likova, poput Mercuzija i Parisa.
Priču danas već znaju i vrapci na grani, no mi ćemo je ipak ponoviti:
Drama započinje uličnom tučom mladića iz dviju zavađenih obitelji - Montecchi i Capuletti, a koju prekida sam veronski Princ obznanjujući da će svako daljnje kršenje primirja kazniti - smrću.
U međuvremenu, Capulettijevi razmatraju mogućnost udaje svoje kćeri Julija za Parisa, i u svojoj kući organiziraju zabavu nakojoj će ih upoznati. Iako su smrtno zavađeni, na zabavu im prerušen s prijateljima stiže i Romeo, jedini sin Montecchijevih. Romeo i Julija se upoznaju i odmah se zaljube, no Tibald, nećak godpođe Capuletti prepoznaje Romea i prisiljava ga da napusti zabavu.
U drugom činu Romeo se potajno uvuče Capulettijevih i ugleda Juliju na balkonu. Tamo se njih dvoje međusobno zakunu na ljubav i odluče se oženiti. Idućeg se dana sastanu kod fratra Lorenca, koji ih i vjenča-
U trećem činu Tibald susreće Romea na gradskim ulicama i započinje svađu s njim. Romeo pokušava smiriti situaciju, no Tibald smrtno ranjava njegova prijatelja Merkuzija. Romeo se osvećuje ubijajući Tibalda, zbog čega biva protjeran iz Verone. No, prije nego li se zaputi u Mantovu, Romeo se sastaje s Julijom kako bi proveli prvu bračnu noć zajedno. Capulettijevi u međuvremenu naređuju svojoj kćeri da se uda za Parisa.
Julija stoga (u četvrtom činu) odlučuje potražiti pomoć od fratra Lorenza, a ovaj joj daje napitak od kojeg će izgledati kao - mrtva. On sam pak šalje poruku Romeu da dođe u pomoć Juliji, koji napitak popije dan prije vjenčanja s Parisom.
No, umjesto fra Lorenzove poruke, do Romea prvo stiže vijest o Julijinoj smrti, zbog čega se on odmah vraća u Veronu. Ulazi u Julijinu grobnicu, gdje susreće Parisa i - ubija ga. Potom, ugeldavši 'mrtvu' Juliju - počini samoubojstvo popivši otrov. Kad se Julija konačno probudi i ugleda mrtvog Romea, odluči si oduzeti život, bodežom...
Na koncu će stvarni redosljed događaja zaraćenim i ožalošćenim Montecchijima i Capulettijima ipričati fra Lorenzo, naknon čega će ovi odlučiti konačno prekinuti sva neprijateljstva i zajedno oplakivati svoju mrtvu djecu....
Romeo i Julija doživjeli su nebrojene prerade i ekranizacije, od one Franca Zeffirellija iz 1968. , u kojoj uz Leonarda Whitinga kao Romea i Oliviu Hussey kao Juliju, Laurence Olivier igra – pripovjedača, do verzije Buza Lurhmana u kojoj nesretne ljubavnike igraju Leonardo DiCaprio i Claire Danes.
Istoimeni balet inspiriran Shakespeareom, skladao je Sergej Prokofjev na narudžbu Kirov baleta između 1935. i 1936., no ono je zbog političkih okolnosti u tom kazalištu izvedeno tek 1940., a svjetsku je praizvedbu imalo dvije godine ranije u češkom Brnu.
U koprodukciji Lutkarskog kazališta Ljubljana i Kazališta Kopar, modernu adaptaciju Shakespeareova klasika režira Jaka Ivanc.