Login za korisnike

Robin Hood

Iako ste možda iz naslova pomislili da je riječ o avanturama u Sherwoodskoj šumi, po srijedi je zapravo ona u Goviću. Socijalna pravda i ekologija za one od 7 naviše.

***

Godine 2007. posječena je stoljetna šuma Gović, pored Jastrebarskog, a tim se povodom svekolikoj javnosti otvorenim pismom obratio dramatičar Nino Škrabe, zapisavši:

"Poštovani sugrađani, dragi prijatelji!

Kao znani Jaskanac i potomak stare jaskanske obitelji, kao istinski zaljubljenik u Jasku i njezin trajni, dugodišnji kroničar, pisac i povjesničar, iskazujem ovim putem svoje duboko i snažno nezadovoljstvo događajima koji su se u zadnje vrijeme zbili u jaskanskoj šumi Gović i masakru koji je tamo počinjen na očigled svih građana, šetača i sportaša.

Šuma Gović je ponos Jastrebarskog, naš perivoj, naš Maksimir, naš Sherwood, to su pluća našeg grada, omiljeno šetalište, sanjalište i svakodnevno boravište brojnih sportaša, džogera, biciklista, zaljubljenih, sanjara, berača gljiva i cvijeća. Nad tim našim ponosom, nad tom našom vječnom ljubavi, koja je ne samo jedno živo biće već se sastoji od bezbrojnih živih bića, bilja, stabala, ptica i životinja, nedavno je već po drugi puta u kratko vrijeme učinjeno nasilje i zlosilje. Takoreći preko noći posječen je veliki dio šumskih stabala u neposrednoj blizini grada, tako da se znatno promijenio izgled toga dijela Jaske. Nasilno je uništena vjekovna jaskanska panorama i vizura, opustošena je njezina kruna i vijenac, njezin raznobojni ukras koji već stoljećima bdije nad Gornjom i Srednjom Jaskom, sirovo i surovo ugroženo je jaskansko zdravlje i jaskanski san.

Šumarski stručnjaci koji su to silovanje organizirali i proveli vjerojatno će naći opravdanja za svoj čin potrebom pročišćavanja i možebitne prirodne higijene. Uopće ne sumnjam u njihovu stručnost i možebitne dobre namjere, ali jesu li imalo u obzir uzeli estetiku i izgled grada i gradske okolice? Bi li ikom palo na pamet ovako unakažavati na primjer zagrebački Maksimir ili splitski Marjan ili samoborski Anindol ili nottinghamsku Sherwoodsku šumu nad čijom sudbinom upravo ovih dana zdvaja cijeli svijet? Jesu li se konzultirali i savjetovali s Gradskim poglavarstvom, urbanistima, ekološkim, sportskim, lovačkim i umjetničkim udrugama, društvima za zaštitu ptica i životinja, biolozima, ornitolozima, botaničarima i liječnicima? Tko će na oborenim stablima zaraditi, manje je važno ali također zanimljivo pitanje? Zašto o svemu šute (ili barem do mene nije dopro njihov glas?) gradska vlast, političke stranke, oporba, jaskanske udruge i jaskanski mediji?

Jaska koju znam i volim, koja me svako jutro pozdravlja kad otvorim prozor duboko je ranjena, nje zapravo više i nema, silovana je i umorena. Ako mislite da pretjerujem, dođite na rub Govića i uvjerite se sami! Ljudi koje sam svakodnevno susretao u Goviću imaju svoj glas i ovo ne pišem u njihovo ime. Stabla, cvijeće, ptice, zečevi, srne, vjeverice ne mogu govoriti, javljam se u njihovo i svoje ime.

Znam da je ovo glas vapijućeg u pustinji ali možda će barem malo dotaknuti Vašu svijest i savjest i možda će spriječiti neku daljnju sirovost i surovost.

S poštovanjem i tugom!"

Nino Škrabe, Jastrebarsko

Da cijela priča ne završi samo na apelu i da o njoj ponešto nauče i oni koji bi o Sherwoodu pored Jastrebarskog ubuduće trebali brinuti - dakle oni najmlađi, Škrabe se opet latio pisanja i napisao vlastitu verziju priče o Robinu Hoodu.

U njoj, Sherwoodska šuma smještena je stoga podno Plešivice, a Robin, Marijana, Mali John, fratar Tuck i ostali junaci govore hrvatskim jezikom. Engleski, škotski, irski i velški dijalekti pretvoreni su u štokavsko, kajkavsko i čakavsko narječje, a i srednjovjekovna glazba obogaćena je domaćim ugođajem i zvukom.

Komad je, kaže sam autor, pisan za djecu i mladež od 7. do 107. godine, a cilj mu je "da uz prisjećanje na doživljaje popularnih junaka Sherwoodske šume kod malih i velikih gledatelja probudi ekološku svijest (masovna rušenja vrijednih starih šuma i višestoljetnih vizura drevnih gradova događaju se doista u zagrebačkoj okolici, ali i u samom središtu Zagreba)."

Predstavu na scenu Zagrebačkog kazališta lutaka postavlja Želimir Mesarić, no tko u njoj igra, samo kazalište - barem za sad - ne otkriva.

autorski tim
Nino Škrabeautor teksta
Želimir Mesarićredatelj


Odgovori