Prije no što smo imali 4 milijuna nogometnih izbornika i isto toliko ministara financija, imali smo Valenta Žganca. Iz pera Miroslava Krleže.
***
Roman Na rubu pameti u opusu Miroslava Krleže osuđen je na - drugo mjesto. Drugi je njegov roman nakon ‘Povratka Filipa Latinovicza’, i drugi najobimniji tekst na kajkavskom nakon Balada Petrice Kerempuha.
Lamantacije Valenta Žganca, istoimeno su poglavlje romana Na rubu pameti, u kojemu Stubičanec Valent Žganec, zvani Vudriga, utamničen zbog krivolova, ćeliju dijeli s doktorom prava, pa potaknut doktorovom budističkom lektirom, u preobilju uzničkog vremena, pripovijeda svoju životnu priču: dva puta se, bezuspješno, ženio, kao austrougarski domobran četiri je godine krstario ratištima Prvoga svjetskog rata, na vlastitoj je koži doživio poraze i rasplinuće obmana trojednih carsko-kraljevskih laži, slušao, vjerovao i razočarao se hrvatskim međuratnim politikantima.
"Se su to gospodske bedarije", dijagnoza je koju Valent postavlja svojem vremenu, a od koje je teško pobjeći i danas. S tom mišlju, predstavu za dvoje glumaca u HNK Varaždin, a prema adaptaciji Matka Sršena, postavlja Dubravko Torjanac.
| autorski tim | ||
|---|---|---|
 | Marijan Štrlek | oblikovanje svjetla |
| Dragutin Novaković Šarli | skladatelj |
| Slaven Edvin Bot | scenograf |
| Dubravko Torjanac | redatelj |
| Ivan Debeljak | izbor kostima |
| Matko Sršen | adaptacija |
 | Miroslav Krleža | autor teksta |
| izvođači | ||
|---|---|---|
 | Darko Plovanić | Doktor |
 | Zdenko Brlek | Valent Žganec |
