5. rujna 1922., samo dva dana nakon praizvedbe Krležine 'Golgote' u HNK u režiji Branka Gavelle, u Zagreb je stigao Moskovski hudožestveni teatar, zajedno sa Stanislavskim. Prema anegdoti, Stanislavski je, oduševljen Gavellinom režijom i glumačkim izvedbama, svojim glumcima poručio da upravo tako zamišlja kazalište te da se trebaju ugledati na zagrebačke glumce. Bez obzira na takvu sjajnu preporuku, 'Golgota' se na repertoaru zadržala samo devet izvedbi.
'Golgota' pripada drugom ciklusu drama Miroslava Krleže, napisanom nakon ranih drama, okupljenih u zbirci 'Legende', a osim spomenute, pripadaju mu još i zabranjivana 'Galicija', kasnije prerađena i poznatija pod imenom 'U logoru', te 'Vučjak'. Poput prvih drama, i ovaj ciklus nosi obilježja ekspresionističke dramatike, a iako manje poznat od glembajevskog ciklusa (pa čak se i sam Krleža u Osječkom predavanju 1928. svojih ranih radova odrekao), među teoretičarima i kritičarima upravo ovaj ciklus Krležinih drama uživa neosporni ugled.
Sam tekst povlači paralelu između novozavjetne priče o raspetom proroku i Krleži suvremene pobune radnika u brodogradilištu. Prema riječima dramaturga predstave, Jasena Boke, 'komad koji govori o sindikalnom organiziranju, borbi za radnička prava, sukobima unutar radničkog pokreta i o dvije mogućnosti radničke intervencije u kapitalizam, radikalnoj, koja zahtijeva preuzimanje tvornica i sukob, ili onoj oportunističkoj, spremnoj na kompromis, koja se zalaže za nešto bolja prava i malo veće plaće, preko noći je postao priča o Hrvatskoj 2010. godine.'
U ovoj je verziji Krležina ogromna mašinerija svedena tek na određeni broj važnih lica, te omanju scenografiju, a predstava je dobila i novi podnaslov, 'Requiem za društvenu pravdu', što redatelj Rene Maurin objašnjava svojim čitanjem 'Golgote', prema kojem je svaka mogućnost reguliacije društva na način koji bi osiguravao realizaciju osnovnih načela etike u praksi – nemoguća, tj. društvena pravda zaslužuje misu – requiem, jer je mrtva.
Rene Maurin uz domaće je pozornice vezan od svojih kazališnih početaka – završio je zagrebačku ADU, a posljednjih ste godina mogli gledati njegova 'Seviljskog brijača' u Splitu te 'Događaju u mjestu Gogi' u Osijeku.
