Slavnu dramu Ive Brešana u Narodnom pozorištu Sarajevo su adaptirali smjestivšijeu bosanski i bošnjački ambijent. Glavni junak komada je mladi Suljo koji bezuspješno pokušava dokazati da njegov otac, borac Armije BiH, nije ukrao novac iz blagajne mjesne zajednice.

***

Napisana 1965. godine, tiskana u Kolu 1971. i iste godine praizvedena na sceni Teatra &TD u režiji Božidara Violića, Brešanova komedija - Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja  izazvala je burne reakcije, "u rasponu od brutalne političke cenzure do književno kritičkih atributa prijelomne drame u povijesti novijeg hrvatskog dramskog teatra".

No, kako sam autor tvrdi:

"Još u vrijeme kad je komad krenuo, u svim intervjuima odbijao sam prihvatiti kvalifikaciju da se radi o "političkom teatru", jer kod mene politika nije stajalište nego objekt promatranja, i to u onolikoj mjeri ukoliko je ona dio života. Riječ je, naime, o vječnim temama književnosti: lupeštini, primitivizmu i pokvarenjaštvu, s jedne, i uzaludnoj ljudskoj težnji za idealom pravde, koja u sukobu s tim silama zla doživljava poraz, s druge strane. Politika je, dakle, neizbježna, jer, napokon, ne može se ući u more i pri se ne smočiti, ali ona ovdje ostaje samo pano na kome se ispisuju vječna ljudska pitanja."

Brešanov izvornik ekraniziran je još 1973. ekraniziran, a taj film u režiji Krste Papića pogledati možete ovdje.

Radnja je drame pak slijedeća:
Na sastanku Narodnog fronta u selu Mrduša Donja, na kome se raspravlja o oživljavanju kulturne djelatnosti, seljak Šimurina priča kako je u Zagrebu gledao “Hamleta”.

"Najprije je bija jedan kralj. Dobar kralj, napredan, socijalistički orijentiran. Dušu bi da za radni narod i sirotinju. I taj je kralj, drugovi, ima brata koji je bija niko i ništa, neprijatelj naroda, ljuta reakcija. Pa kad je un jedanput spava u polju, dođe ovi njegov brat i ne budi lin, ulije mu ništo u uvo, razridi mu moždane i na mistu ga usmrti. I unda, kad je to napravija, počeja se meračiti na njegovu ženu udovicu. A una, vraga izila, u prvo se vrime nikako šticavala i pravila se ki da joj se ne rači. Pa sve tako, oću li, neću li, drž’ ovamo, drž’ onamo, un ti nju priokrene, š njome u postelju, i sutradan ti se una lipo š njime vinča."
Mjesni moćnik Bukara, partijski sekretar i direktor zadruge, naređuje učitelju da baš “Hamleta” uvježba sa seljacima koje će angažirati kao glumce-amatere. Učitelj se u početku opire, ali biva politički ucijenjen, te počinje s probama. Međutim, umjesto Shakespeareovih stihova (koji su seljacima komplicirani), scenom se ori deseterac, ojkanje i politička frazeologija trenutka.
Scene iz pokusa korespondiraju s događajima i odnosima među licima iz stvarnog života. Bukara, koji igra Klaudija, i u stvarnosti je krivo optužio i poslao u zatvor oca mladog Škoke (u ulozi Hamleta).

Dva Hamleta, danski i mrduški, isprepliću se do te mjere da siže prvog skoro prerasta u realnost drugog. Jedina je razlika što u Mrduši nema Hamletove osvete, nema kažnjenih krivaca i nema Fortinbrasa, nego se sve završava potpunim mrakom iz koga se čuje samo učiteljev vapaj: “Upalite svjetlo!

U Narodnom pozorištu Sarajevo Brešanov izvornik adaptirao je i režirao Sulejman Kupusović smjestivši priču u bosanski i bošnjački ambijent. Glavni junak komada je mladi Suljo koji bezuspješno pokušava dokazati da njegov otac, borac Armije BiH, nije ukrao novac iz blagajne mjesne zajednice.


12345

Odgovori


DNEVNI NEWSLETTER

PRATITE NAS I NA...

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI