Slavnu dramu Ive Brešana u Narodnom pozorištu Sarajevo su adaptirali smjestivšijeu bosanski i bošnjački ambijent. Glavni junak komada je mladi Suljo koji bezuspješno pokušava dokazati da njegov otac, borac Armije BiH, nije ukrao novac iz blagajne mjesne zajednice.

***

Napisana 1965. godine, tiskana u Kolu 1971. i iste godine praizvedena na sceni Teatra &TD u režiji Božidara Violića, Brešanova komedija - Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja  izazvala je burne reakcije, "u rasponu od brutalne političke cenzure do književno kritičkih atributa prijelomne drame u povijesti novijeg hrvatskog dramskog teatra".

No, kako sam autor tvrdi:

"Još u vrijeme kad je komad krenuo, u svim intervjuima odbijao sam prihvatiti kvalifikaciju da se radi o "političkom teatru", jer kod mene politika nije stajalište nego objekt promatranja, i to u onolikoj mjeri ukoliko je ona dio života. Riječ je, naime, o vječnim temama književnosti: lupeštini, primitivizmu i pokvarenjaštvu, s jedne, i uzaludnoj ljudskoj težnji za idealom pravde, koja u sukobu s tim silama zla doživljava poraz, s druge strane. Politika je, dakle, neizbježna, jer, napokon, ne može se ući u more i pri se ne smočiti, ali ona ovdje ostaje samo pano na kome se ispisuju vječna ljudska pitanja."

Brešanov izvornik ekraniziran je još 1973. ekraniziran, a taj film u režiji Krste Papića pogledati možete ovdje.

Radnja je drame pak slijedeća:
Na sastanku Narodnog fronta u selu Mrduša Donja, na kome se raspravlja o oživljavanju kulturne djelatnosti, seljak Šimurina priča kako je u Zagrebu gledao “Hamleta”.

"Najprije je bija jedan kralj. Dobar kralj, napredan, socijalistički orijentiran. Dušu bi da za radni narod i sirotinju. I taj je kralj, drugovi, ima brata koji je bija niko i ništa, neprijatelj naroda, ljuta reakcija. Pa kad je un jedanput spava u polju, dođe ovi njegov brat i ne budi lin, ulije mu ništo u uvo, razridi mu moždane i na mistu ga usmrti. I unda, kad je to napravija, počeja se meračiti na njegovu ženu udovicu. A una, vraga izila, u prvo se vrime nikako šticavala i pravila se ki da joj se ne rači. Pa sve tako, oću li, neću li, drž’ ovamo, drž’ onamo, un ti nju priokrene, š njome u postelju, i sutradan ti se una lipo š njime vinča."
Mjesni moćnik Bukara, partijski sekretar i direktor zadruge, naređuje učitelju da baš “Hamleta” uvježba sa seljacima koje će angažirati kao glumce-amatere. Učitelj se u početku opire, ali biva politički ucijenjen, te počinje s probama. Međutim, umjesto Shakespeareovih stihova (koji su seljacima komplicirani), scenom se ori deseterac, ojkanje i politička frazeologija trenutka.
Scene iz pokusa korespondiraju s događajima i odnosima među licima iz stvarnog života. Bukara, koji igra Klaudija, i u stvarnosti je krivo optužio i poslao u zatvor oca mladog Škoke (u ulozi Hamleta).

Dva Hamleta, danski i mrduški, isprepliću se do te mjere da siže prvog skoro prerasta u realnost drugog. Jedina je razlika što u Mrduši nema Hamletove osvete, nema kažnjenih krivaca i nema Fortinbrasa, nego se sve završava potpunim mrakom iz koga se čuje samo učiteljev vapaj: “Upalite svjetlo!

U Narodnom pozorištu Sarajevo Brešanov izvornik adaptirao je i režirao Sulejman Kupusović smjestivši priču u bosanski i bošnjački ambijent. Glavni junak komada je mladi Suljo koji bezuspješno pokušava dokazati da njegov otac, borac Armije BiH, nije ukrao novac iz blagajne mjesne zajednice.


Odgovori


DNEVNI NEWSLETTER

PRATITE NAS I NA...

IZDVOJENO
MAGAZIN
NATJEČAJI & POSLOVI