Ožalošćena porodica (SLJG Celje / Prešernovo gledališče Kranj)

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Nakon smrti mogu uslijediti različite stvari, ovisno o tome kojoj se kulturi i religiji priklanjate, no jedna je sasvim sigurna i univerzalna: podjela imovine.
autorski tim funkcija
Aleksandra Rekarprevoditelj
Igor Vuk Torbicaredatelj
Jože Volklektor
Branislav Nušićautor teksta
Katarina Pejovićdramaturg
Branko Hojnikscenograf
Drago Ivanušaskladatelj
Jelena Prokovičkostimograf
izvođači uloge
Aljoša KoltakTanasije Dimitrijević, trgovac
Aljoša TernovšekMića Stanimirović
Andrej MurencTrifun Spasić, nezaposleni građanin
Barbara MedveščekSarka, udovica
Barbara Ribnikar Gina, Prokova supruga
Blaž SetnikarDr. Petrović, odvjetnik
Borut VeselkoProka Purić, općinski službenik
Darja ReichmanSimka, Agatonova supruga
Liza Marija GrašičDanica
Lučka PočkajVida, Tanasijeva supruga
Peter MusevskiAgaton Arsić, okružni načelnik u mirovini

Podjela imovine, koju su odmah po sprovodu pokojnika počeli dijeliti pripadnici Ožalošćene porodice Branislava Nušića, neće proteći onako glatko kao što su zamislili. Naime, postoji sitna prepreka – a to je da im pokojnik, zapravo, nije ništa ostavio. Obitelj će se, naravno, posvađati, a među žalobnicima se ističe Agaton Arsić, koji će vlastitim spletkama zapanjiti i sam sebe u pokušaju da osigura najveći dio 'plijena'...

Biografija Branislava Nušića sve je samo ne dosadan popis radova povučenog pisca koji dane provodi u radnoj sobi i proizvodi tekstove. Pisao je pjesme, romane, pripovijetke, putopise, eseje, radio je kao novinar, no najpoznatiji je ostao upravo po svojim dramskim tekstovima, tj. nizu satira u kojima raskrinkava društvenu hipokriziju svog vremena.

Najveći srpski komediograf uspio je tijekom života biti državni službenik, ali i završiti u zatvoru zbog vrijeđanja poretka – da stvar bude bolja, obrnutim redom, tako da je gotovo direktno iz zatvora prešao u diplomaciju. Oštri satiričar se služio i trikovima da bi mogao pisati: anegdota kaže da je u zatvoru uspio ishoditi dozvolu za pisanje tako da je pisao pisma, za koja je znao da će biti provjeravana, visokom državnom službeniku kojeg je zapravo slabo poznavao, no oslovljavao ga je s 'ujače', što mu je omogućilo da u zatvoru nastavi s radom, iako je bio osuđen zbog pjesme – političkog pamfleta.

Radio je i kao dramaturg u nizu srpskih kazališta, u ministarstvu obrazovanja, a bježeći iz Makedonije, gdje je 1913. osnovao tetar u Skoplju, navodno je, povlačeći se za vrijeme Prvog svjetskog rata zajedno sa srpskom vojskom, postupno putem bio prisiljen ostaviti desetke kilograma raznovrsnih zapisa.

Najpoznatije su mu drame: Gospođa ministarka, Narodni poslanik, Mister Dolar, Ožalošćena porodica i Pokojnik.

 

Komentirajte

PRATITE NAS I NA
INBOX

Ne propustite
naš
Newsletter

Sažetak svih vijesti objavljenih prethodnog dana dostavljamo svakog jutra u vaš inbox

NAJČITANIJE