1887. Giacomo Puccini gledao je izvedbu drame Tosca Victoriena Sardoua, sa Sarah Bernhardt u glavnoj ulozi. I jako mu se svidjela. Pa je odlučio za nju skladati glazbu i pretvoriti je u operu.
No, nije sve išlo kako je trebalo, Sardou nije htio odmah prodati prava, ali nakon nekoliko nesporazuma oko same drame i Verdijeve intervencije, Puccini se prihvatio posla, i nastala je Tosca kakvu danas znamo...
A znamo to da je Tosca bila prekrasna i slavna operna pjevačica, sklona ljubomori, koja svoga ljubavnika Cavaradossija optužuje da slika Marije Djevice koju je upravo dovršavao, sliči Marchesi Attavanti, i optužuje ga da mu je ona ljubavnica, jer je prije nego što je ušla u crkvu, čula njega kako razgovara s nekim. Mi znamo da je Cavaradossi zapravo razgovarao s bratom Marchese Attavanti, Angelottijem, koji je i Toscin i Cavaradossijev prijatelj, ali i politički neprijetlj baruna Scarpije, šefa rimske policije, i kojeg šef traži jer je ovaj pobjegao iz zatvora. I što će biti dalje? Iako se Angelotti ubija, Scarpija sada prijeti Tosci da će ako ona ne bude njegova, Cavaradossi biti ubijen. I, sada spoiler warning!!!, (ako tako nešto u operi postoji), Tosca ubija Scarpiju, Cavaradossi ipak biva ubijen, a Tosca se, očajna, baca sa zidina u smrt.
Usprkos dramskom predlošku, opera je stvarana pune tri godine, a praizvedba je održana 1899. godine u mjestu gdje joj se i zbiva radnja - u Rimu. Znajte i da je ju je svojevremeno u londonskom Covent Gardenu igrala jedna i jedina - Milka Trnina.