Naslovljena prema legendarnom zagrebačkom grafitu, predstava A gdje revolucija, stoko?, premijerno je izvedena na otvarnju 48. BITEF-a. Riječ je o svojevrsnom derivatu Šeparovićeve predstave Mali čovjek želi preko crte, premijerno izvedenom u ožujku 2014. u zagrebačkom Pogonu. Izvorno zamišljena kao propitivanje položaja 'malog čovjeka' u suvremenom društvu uz koloplet popularnih glazbenih uspješnica, predstava se skupa s autorom našla u nebranom grožđu kad je na vidjelo dospjela činjenica da Borut Šeparović za nju nije osigurao autorska prava autora popularnih skladbi koje koristi, zbog čega se umalo našao na sudu sa Dušanom Kojićem Kojom iz Discpline Kičme, ali i nekim drugim autorima.
Potom se raspala i ekipa koja je predstavu izvodila, poglavito veliki zbor 'malih ljudi', pa je Šeparović bio prisiljen napraviti novu verziju projekta, ali i provesti njegovu medijski rebrandingu. Tako je službeni site BITEF-a, uz fotografije sa zagrebačkih izvedbi Malog čovjeka (a koje niti jednom riječju ne spominje) tvrdio kako će predstava tematizirati 'savremenu komodifikaciju društvenog bunta koji je iznedrio kultni r’n’r’ album „Paket aranžman“ sa početka osamdesetih, postavljajući retoričko pitanje: „A gde je revolucija stoko?“'
Nakon beogradske premijere, koja je osvojila i posebnu nagradu BITEF-a, Šeparović je pronašao novi medijski narativ, pa predstavu sad službeno najavljuje ovako:
"Predstave MČŽPC više nema. Repertoar borbenih pjesama je cenzuriran. Zbor Malih Ljudi je ustuknuo pred institucionalnim preprekama – Od Zbora Malih Ljudi ostali su samo digitalni ostaci.
'A gdje je revolucija, stoko?' je predstava o pravnim posljedicama stava da glazbu možemo međusobno dijeliti a da pritom ništa ne izgubimo. Predstava 'A gdje je revolucija, stoko?' nastala je u napetosti i neskladu između konteksta osakaćenog cenzurom i autocenzure koja je postala kontekst. 'A gdje je revolucija, stoko?' govori o taštini, licemjerju i nedosljednosti u društvu u kojem je osnovna vrijednost novac."
