Naslovnica > PREDSTAVE > Dundo Maroje (DLJI 2014)

Dundo Maroje (DLJI 2014)

DATUM PREMIJERE:
GODINA:
VRSTA:
NAZIV IZVORNIKA:
OCJENA PUBLIKE:
12345
Krešimir Dolenčić po treći put u Dubrovniku postavlja najslavniji Držićev tekst.
autorski tim funkcija
Lada Čale Feldmanlektor
Mila Pavićevićdramaturg
Paolo Tišljarićasistent redatelja
Marin Držićautor teksta
Jadranko Račićinspicijent
Jadranko Račićinspicijent
Willem Miličevićskladatelj
Vesna Kolarecoblikovatelj svjetla
Željka Fabijanić Šaravanjaoblikovatelj svjetla
Dinka Jeričevićscenograf
Krešimir Dolenčićredatelj
Doris Kristićkostimograf

Ono što je Englezima «biti ili ne biti», u slavnom monologu još slavnijeg Hamleta, Hrvatima su zasigurno «ljudi nahvao i ljudi nazbilj». Zato i nije neobično da je Dundo Maroje komad koji se gotovo stalno nalazi na repertoaru hrvatskih kazališta, a prolog Dugog Nosa jedan od najzahvalnijih glumačkih izazova domaće dramske literature (a posljedično i nezaobilazna referenca u biografiji). Iako glumačkih izazova u dotičnoj komediji ne manjka – od izjelice Pometa do raskalašenog sina Mara, svi Držićevi likovi dobra su podloga za briljantne glumačke kreacije.

Priča je, vjerujemo, dobro poznata: radnja je smještena u Rim, gdje boravi mladi Dubrovčanin Maro trošeći novac na zabavu i lagodan život. Njegov otac dundo Maroje stiže u Rim kako bi urazumio mladića i vratio ga na pravi put, a kroz Rim Marin Držić zapravo priča priču o Dubrovniku. Maru pomaže, ili odmaže, kako se uzme, sluga Pomet, čija veza s Petrunjelom čini drugu, ali zato ne i manje važnu liniju teksta. Ova komedija, kao uostalom i druga Držićeva djela, nalazi svoje uzore u talijanskoj renesansnoj komediji koja je, opet, često slijedila antičke predloške. A da je već zloupotrebljeni nešto kasniji pisac William Shakespeare mogao čitati hrvatski, sigurno bi se neka prerada Držića našla u njegovu opusu.

Osim što je izazov za glumce, kanonski pisac svakako je i izazov za redatelja. Držić je svoje tekstove uglavnom postavljao sam, s nekolicinom prijatelja koji bi se okupljali u glumačkim družinama pod raznim imenima, od kojih je svakako najpoznatija Njarnjasi, a virus kazališta uhvatio je još za vremena studija u Sieni, gdje je čak i bio kažnjen zbog izvođenja predstave usprokos zabrani. Zabrane i kazne pratile su i ostatak Držićeva života – zbog političkog djelovanja često je proganjan, a urotnička pisma, pronađena 1938., u kojima poziva na rušenje tadašnje vlasti u Dubrovniku, i danas su predmet istraživanja i rasprave.

Najnoviju domaću produkciju Dunda na Dubrovačkim ljetnim igrama redateljski potpisuje Krešimir Dolenčić, kojemu će to biti treći put da se u Dubrovniku laća istog teksta. 1984. godine postavio ga je sa studentima tadašnje Akademije za kazalište, film i televiziju, 1995. s ansamblom kazališta Gavella, dok će u ovoj produkciji igrati Festivalski dramski ansambl na čelu s Marom Martinovićem kao Dundom i Franom Maškovićem kao Pometom.

Odgovori

Share on facebook
Share on twitter