Komedija nastala između 1590. i 1594. jedan je od ranih radovaWilliama Shakespearea, a iz današnje perspektive vjerojatno i najkontraverzniji. Priča o muškarcu koji ženu prvo kupuje, da bi je potom ‘ukrotio’ i sveo na objekt, omiljeni je predmet feminističke kritike, a lošoj reputaciji teksta pridonjele su i brojne inscenacije koje su nonšalantno ispuštale prolog i epilog, a koji ‘Goropadnicu’ pretvaraju u neslanu šalu.
U uvodu se naime ‘Ukroćena goropadnica’ predstavlja kao komad u komadu, odnosno predstava u predstavi. Izvjesni Lord odlučuje se našaliti za zaspalim pijancem po imenu Christopher Sly. Nakon što ga obuku kao lorda i smjeste u fini krevet, probuđenom Slyu kažu da je veliki lord koji je izgubio pamćenje i da je sve čega se zapravo sjeća zapravo samo san. Potom mu, ne bi li ga zabavili, ponude da pogleda izvedbu komedije ‘Goropadna Kata’.
No, to je tek početak kazališta u kazalištu, jer do kraja komada gotovo da nema scene u kojoj netko ne glumi da je netko drugi ili stvara predstavu kojom nekoga želi zavarati.
U središtu te komplicirane mreže zbivanja dvije su sestre – proračunata, ali smjerna mlađa Bianca, te tvrdoglava i goropadna starija Katharina. Prva se želi udati, no otac ne dozvoljava dok se ‘ne riješi’ starije. Bianci, naravno, ne fali udvarača čija međusobna nadmetanja i varke zauzimaju poveći dio predstave, a jednom od njih, Hortensiu, u grad stiže prijatelj Petrucio, koji traži bogatu ženu. Petruciu nije važno ni kako će buduća izgledati, ni kakve je ćudi, dokle god uz nju ide dobar miraz. Kad Petrucio konačno upozna Katharinu, bit će to neposredno nakon što je Hortensiu na glavi razbila lutnju, što joj budućeg supruga – oduševi. Slijedi potom njihovo kompleksno nadigravanje u kojem svaki Katin žestoki odgovor, Petrucio uspije pretvoriti u seksualnu aluziju.
Potom je na redu vrlo čudno vjenačanje Petrucia i Kate, nakon kojeg svi zaključuju da je Kata dobila ‘luđaka’ kakvog i zaslužuje, ni ne sluteći da je to početak Petruciova opakog plana da ‘ukroti’ Katu. U tom će joj procesu zabranjivati spavanje, kupovati najskuplje haljine ne bi li ih potom rastrgao u komadiće i posezati za još koječim…
Kad se nakon ‘dresure’ par vrati u Padovu na Biancino vjenčanje s Lucentiom (dok se Hortensio vjenčava s bogatom udovicom), Petrucio će se na svadbenoj večeri sa novopečenim supruzima upustiti u neobičnu okladu – ne bi li dokazao kako je njegova žena najposlušnija od svih. Kate će tu poslušnost i demonstrirati u šokantnom monologu, kojim završava predstava u predstavi, da bi se potom nesretni Sly s početka početaka probudio i shvatio da je sve bio – san. No, zahvaljujući njemu riješit će barem jedan svoj problem – onaj s vlastitom ženom.
Ta i takva ‘Goropadnica’ doživjela je brojne parafraze, nastavke i tumačenja, ali i filmske, televizijske i kazališne adaptacije, od kojih je svakako najpoznatija ona raspjevana – u mjuziklu Colea Portera – ‘Kiss Me Kate‘.
U Mestom gledališču ljubljanskom su pak režiju povjerili Anji Suši, dugogodišnjoj selektorici BITEFA i ravnateljici kazališta 'Duško Radović' koja je u kontroveznom Shakespeareovu tekstu prepoznala priču o 'kroćenju' bilo koje društveno marginalizirane skupine.
Ne bi li tu ideju prenijela na scenu odlučila je angažirati isključivo muški ansambl, kao u Shakespeareovo doba, dok je umjesto zaključnog Katarinina monologa iz izvornika odlučila koristiti posebno naručene tekstove triju dramatičarki srednje generacije - Simone Semenič, Maje Pelević i Ivane Sajko.
