Login za korisnike

Švejk u Drugom svjetskom ratu

Satiričko kazalište Kerempuh uprizorenjem Švejka u Drugom svjetskom ratu nastavlja trend postavljanja tekstova Bertolta Brechta u hrvatskim kazalištima, nakon prošlosezonskih premijera ‘Pira malograđana’ u Velikoj Gorici i ‘Opere za tri groša’ u zagrebačkom HNK.

***

Bertolt Brecht je svog Švejka u Drugom svjetskom ratu napisao kao nastavak na mnogo poznatije djelo Jaroslava Hašeka koji je namjeravao napisati šest dijelova Dožvljaja dobrog vojaka Švejka u svjetskom ratu, ali je uspio dovršiti samo četiri prije smrti od tuberkuloze 1923. godine. Unatoč tome, mnogi kritičari smatraju da predstavlja prvi antiratni roman bez kojeg ne bi bilo mnogih značajnih djela iste tematike, primjerice Kvake 22, čiji je autor Joseph Heller sam izjavio kako vjerojatno ne bi napisao svoje najpoznatije djelo da nije čitao Hašekovog Švejka.

Jedna od ključnih redateljskih figura njemačkog teatra prve polovice 20. stoljeća, Erwin Piscator, 1928. godine u svom kazalištu Piscator-Bühne zajedno s Brechtom na scenu postavlja upravo ovo djelo, a Brecht za vrijeme svog izgnanstva u Sjedinjenim Američkim državama piše Švejka u Drugom svjetskom ratu. Nimalo neobično s obzirom na Brechtove antiratne stavove koje je često obrađivao i u svojim poznatijim dramskim djelima (primjerice Majka Courage i njezina djeca). Od Hašeka preuzima neke od likova i dio radnje, a priču smješta u Prag okupiran od strane nacista 1943. godine, dakle iste godine kada Brecht piše djelo. Priča je povremeno prekinuta ironijskim prikazom Hitlera kao čovjeka natprirodne veličine i sposobnosti koji se sprema obraniti svijet od komunizma i planira pohod na Staljingrad. Brechtov Švejk je oportunist koji balansira između hinjenog idiotizma i otvorene kritike režima s kojim su obični češki ljudi suočeni. Zbog toga što dovodi u pitanje Hitlerove stvarne namjere, Švejk je uhapšen, a konfliktne situacije s esesovcima ponavljaju se u nastavku drame kulminirajući Švejkovim novačenjem u njemačku vojsku, te odlaskom na istočnu frontu. Sasvim izgubljen, Švejk pokušava pronaći put do Staljingrada te nailazi na samog Hitlera kojem je onemogućeno kretanje u bilo kojem smjeru budući da je opkoljen surovom mećavom, truplima, Crvenom armijom i njemačkim narodom što završava njegovim izbezumljenim plesom. Moguće je primijetiti kako je takvim završetkom Brecht već u ono doba dao naslutiti preokret u tijeku rata na štetu Sila osovine.

Zanimljivo je da Brecht nije planirao postavljanje ovog teksta na scenu, no praizvedba Švejka se dogodila već godinu dana nakon Brechtove smrti, 1957. godine. U Kerempuhu se režije prihvatio gost iz Slovenije, Diego de Brea, jedan od najpoznatijih tamošnjih redatelja koji je zagrebačkoj publici poznat po nedavnom gostovanju na Festivalu svjetskog kazališta 2007. godine s predstavom Sumrak bogova.  Uz njega, autorski tim čine uobičajeni Breini suradnici Leo Kulaš i Silvo Zupančič kao kostimograf i skladatelj, a u naslovnoj ulozi Švejka nastupa stalni član Kerempuhova ansambla Hrvoje Kečkeš.


Odgovori